Porezna uprava je objavila naputak za načine plaćanja obveznih doprinosa za posloprimce čiji poslodavci imaju sjedište u ostalim članicama EU koje prenosimo u cjelosti.

4. srpnja 2013. godine objavljena je vijest s uputom vezanom uz obveze poslodavaca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u državama članicama EU koji u tim državama članicama ili u Republici Hrvatskoj zapošljavaju osobe prema kojima se, sukladno odredbama članka 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 883/2004, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske.     

U navedenoj uputi objavljen je i račun za uplatu doprinosa. Kako je na objavljeni račun moguće obavljati samo uplate u stranim valutama iz inozemstva objavljujemo i dodatnu uputu za uplatu doprinosa i to: 

I. UKOLIKO SE DOPRINOSI PLAĆAJU IZ INOZEMSTVA:


-  ZA UPLATE U HRVATSKIM KUNAMA

Naziv banke:  Hrvatska narodna banka,
Adresa banke:  Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb
SWIFT CODE:  NBHRHR2X
Naziv računa: Državni proračun Republike Hrvatske
IBAN:  HR12 1001 0051 8630 0016 0
Informacija o uplati (Remittance information): HR68 -  8095 - OIB


- ZA UPLATE U OSTALIM VALUTAMA (OSIM HRVATSKIM KUNA)

Naziv banke:  Hrvatska narodna banka
Adresa banke:  Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb
SWIFT CODE:  NBHRHR2X
Naziv računa:  Porezna uprava
IBAN:  HR59 1001 0051 8100 0006 6
Informacija o uplati (Remittance information): HR68 -  8095 - OIB

 
II. UKOLIKO SE DOPRINOSI PLAĆAJU IZ  REPUBLIKE HRVATSKE:

- Uplate su moguće samo u hrvatskim kunama i to na račun:

račun br. HR12 1001 0051 8630 0016 0, model HR68, s pozivom na broj primatelja (odobrenja):  8095-OIB poslodavca

Napominjemo da se građevinskim uslugama u smislu Zakona i Pravilnika smatra izgradnja objekata i adaptacija objekata. Što se tiče građevinskih usluga kod izgradnje objekta odnosno adaptacije objekta nije bitan udio materijala ili usluga za razgraničenje radi li se o isporuci dobra ili obavljenoj usluzi, već se radi jedinstvenoj usluzi za koju se ne utvrđuje udio materijala odnosno usluge. Kod građevinskih usluga bitno je da se ne radi samo o isporuci dobra bez obavljene usluge.

1. Tko plaća PDV u slučaju kada izvođač građevinskih radova prima avans od investitora poreznog obveznika?

Obzirom da u slučaju primjene postupka iz članka 75. stavka 3. Zakona dolazi do prijenosa porezne obveze na primatelja usluge isto se odnosi i na primljene predujmove za građevinske usluge. Stoga na računima izdanim za predujmove dane nakon 01.07.2013. isporučitelj (u ovom slučaju izvođač) neće obračunati PDV, već je investitor obvezan obračunati PDV za predujam.

2. Da li se kod računa s oznakom R2 pretporez smije odbiti nakon što je PDV plaćen sukladno članku 75. stavku 3. Zakona ili je potrebno platiti takav račun?

Obveznik PDV-a koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV sadržan u računima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen ili ne.
Slijedom navedenog obveznik PDV-a koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV obračunan temeljem prijenosa porezne obveze kod računa s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen.
 
3. Kada se smije odbiti pretporez u slučaju kada nema nadzornog tijela koje bi ovjerilo podizvoditeljevu situaciju, a naručitelj radova (glavni izvođač) plati PDV prema članku 75 stavku 3. Zakona?

U graditeljskoj djelatnosti pretporez se prema članku 133. stavku 2. Pravilnika može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Međutim, u slučaju ako prema propisima u građenju ovjera situacija od strane nadzornog inženjera nije potrebna između podizvođača i glavnog izvođača radova pretporez se može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona.


4. Mora li opskrbljivač plinom u poreznu osnovicu uključiti i trošarine obračunane na isporuku plina ili se trošarina smatra prolaznom stavkom? Tretira li se na isti način i boravišna pristojba koju naplaćuje ugostitelj kod usluge smještaja u svom objektu?

U poreznu osnovicu prema članku 33. stavku 2. Zakona te članku 41. stavku 4. Pravilnika uračunavaju se iznosi poreza, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju. Prema tome, opskrbljivač plinom mora u poreznu osnovicu uključiti i trošarine obračunane na isporuku plina.

Boravišna pristojba predstavlja prolaznu stavku koja sukladno članku 33. stavku 3. Zakona ne ulaze u poreznu osnovicu, a porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan.

Napominjemo da se porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje na isti način kao i za isporuke istih dobara u tuzemstvu.

5. Trebaju li kooperanti tvrtke koja se bavi upravljanjem zgradama toj tvrtki izdavati račune sa ili bez PDV-a?

Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona, odnosno članku 151. stavku 1. Pravilnika platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja tih građevina.

Prijenos porezne obveze primjenjuje se na usluge održavanja, renoviranja i popravka objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove. Prema tome, ako u ovom slučaju kooperanti obavljaju usluge održavanja za što je potpisan ugovor o održavanju objekta na takve usluge se primjenjuje prijenos porezne obveze.

Napominjemo da naručitelji građevinskih usluga koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, ne mogu primijeniti postupak prijenosa porezne obveze.

6. Primjenjuje li se na sljedeće usluge prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika:

Inženjering usluge:
• Organiziranje i vođenje investicijskih, rekonstrukcijskih, revizijskih i remontnih radova na građevini
• Izrada planova izgradnje opreme i postrojenja na/u građevini ili/i koja nakon postavljanja postaju nepokretna imovina
• Razrada tehnologija izgradnje i održavanja opreme i postrojenja na/u građevini ili/i koja nakon postavljanja postaju nepokretna imovina
• Izvođenje svih vrsta visokospecijaliziranih radova u području strojarstva, graditeljstva, elektro-energetike, automatike, telekomunikacija i specijalističkih rudarskih servisa kada su ovi radovi vezani uz neku građevinu.
• Usluge izrade tehnološko-tehničkog dijela investicijskog programa
• Projektna dokumentacija za dobivanje građevne dozvole i izvedbu
• Tehnički elaborati
• Kontrola dokumentacije vezane za aktivnosti propisane člankom 152. stavkom 1. Pravilnika
• Usklađivanje rada i nadzor nad izradom dokumentacije vezane za aktivnosti propisane člankom 152. stavkom 1. Pravilnika
• Nadzor nad izvođenjem radova izgradnje investicijskih objekata
• Primopredaja, puštanje u rad i pokusni pogon



Projektiranje i konstruiranje:
• Procesna postrojenja, objekti i oprema

Izgradnja:
• Izgradnja postrojenja i objekata za proizvodnju nafte i plina
• Izgradnja procesnih postrojenja u industriji
• Izgradnja magistralnih plinovoda i naftovoda
• Izgradnja i rekonstrukcija benzinskih postaja
• Izgradnja magistralnih cesta, pristupnih puteva, radnih prostora i temelja za bušaća i remontna postrojenja
• Izgradnja objekata niskogradnje
• Izgradnja čeličnih konstrukcija
• Izgradnja kanalizacije i vodovoda

Na gore navedene usluge sukladno članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika primjenjuje se prijenos porezne obveze ako procesna postrojenja, objekti i oprema postaju nepokretna imovina.

7. Što se za potrebe članka 75. stavka 3. Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika smatra „građevinom“ ili „građevinskim objektom“? Mogu li se za te potrebe koristiti odredbe nekog drugog propisa?

Građevinom se u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u smatra objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Međutim, uzimajući u obzir da postoji veliki broj propisa iz područja gradnje, prije svega Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine od br. 76/07 do br. 50/12) koji, uz ostalo, propisuje što se smatra gradnjom (projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina), građenjem (izvedba građevinskih i drugih radova - pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih; ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme), rekonstrukcijom, održavanjem ili uklanjanjem građevine, jasno je da su mnogobrojne i građevinske usluge u vezi s tim, te ih sve nije moguće navesti u poreznim propisima. Stoga u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili o isporuci dobara.

8. Primjenjuje li se tuzemni prijenos porezne obveze na poslove/ugovore sklopljene nakon 01.07.2013. ili/i za postojeće ugovorene poslove za koje će se nakon 01.07.2013. ispostavljati računi?

Za radove u graditeljskoj djelatnosti koji su izvedeni do 30.06.2013., a nadzorno tijelo je ovjerilo situacije nakon 01.07.2013. primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u koji su bili na snazi do 30.06.2013. što znači da je isporučitelj obvezan obračunati PDV u računima koji se odnose na te radove.

Prijenos porezne obveze primjenjuje se na građevinske usluge za koje su radovi izvršeni i situacije ovjerene nakon 01.07.2013.

9. Da li izvođač prilikom fakturiranja usluga naručitelju radova na temelju ugovora o održavanju objekta jednako tretira sve usluge iz ugovora o održavanju?

Za sve usluge koje su navedene u ugovoru o održavanju objekta primjenjuje se prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika.

10. Da li za usluge obavljene na temelju ugovora o održavanju izvođač radova ispostavlja naručitelju fakturu sa prijenosom porezne obveze?

Za usluge koje se obavljaju temeljem ugovora o održavanju objekta izvođač radova primjenjuje prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona te naručitelju ispostavlja račun bez PDV-a.

11. Da li se na uslugu čišćenja građevine na temelju ugovora o pružanju usluga čišćenja primjenjuje prijenos porezne obveze i kada se ne radi o čišćenju u sklopu nekog građevinskog projekta, nego o usluzi čišćenja npr. poslovnih prostora? Je li za prijenos porezne obveze nužno postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju, ili za određene usluge (npr. održavanje, instalacijski radovi, tapetarski radovi, keramičarski radovi, parketarski radovi, popravak, itd.) to nije nužno te se prijenos porezne obveze treba primijeniti i kada nema građevinskog projekta (npr. postoji samo ugovor o pružanju usluga)?

Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona, odnosno članka 151. stavka 1. Pravilnika platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja.

Prema članku 152. stavku 1. točki f) Pravilnika građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja tih građevina, osobito se smatraju održavanje, renoviranje i popravak objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove.

Prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 3. primjenjuje se na usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru određenog građevinskog projekta.

12. Je li ispravno tumačiti članak 75. stavak 3. Zakona na način da se prijenos porezne obveze primjenjuje samo kod usluga za koje u sklopu građevinskog projekta situacije/fakture ovjerava nadzorno tijelo/inženjer?

Za prijenos porezne obveze nužno je postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju. Međutim, napominjemo da ovjera nadzornog tijela ne može biti uvjetovana u svim slučajevima obavljanja građevinskih usluga obzirom da se u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili ne.

13. Što se u smislu članka 152. stavka 1. točke h) Pravilnika smatra nepokretnom imovinom?

Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina.

14. Što u slučajevima kada se određene usluge iz članka 152. stavka 1. Pravilnika (npr. instalacijski radovi, uređenje zemljišta, itd.) obavljaju npr. na zemlji, dakle ne izravno na građevini, ali se te usluge obavljaju u korist građevine?

Na usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona te članka 152. stavka 1. Pravilnika primjenjuje se prijenos porezne obveze neovisno o tome što se iste ne obavljaju izravno na građevinskom objektu, već na zemljištu.

15. Radi li se o uslugama iz članka 152. stavka 1. Pravilnika u slučaju postavljanja cjevovoda na ili pod zemlju te u slučaju njihovog popravljanja?

Na usluge postavljanja cjevovoda na ili pod zemlju te na usluge popravka tih cjevovoda primjenjuje se prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona te članka 152. stavka 1. Pravilnika.

16. Što se u smislu članka 152. stavka 1. točke j) Pravilnika smatra nekretninom te je li u tom smislu potrebno primjenjivati odredbe nekog posebnog propisa?

Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se svaka usluga koja uključuje isporuku pokretnina i njihovu ugradnju u nekretnine tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine. Nekretninom se u smislu navedene odredbe smatra sve što ono što nakon određenih isporuka i ugradnje ima obilježje nekretnine (primjerice kiosk koji se fiksira u zemlju i slično).

17. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu?

Na uslugu postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu ne primjenjuje se prijenos porezne obveze.

18. Kakav je PDV tretman usluga najma stroja i utrošenih sati radnika kod podizvoditelja, a kakav kod izvođača radova u slučaju kada glavni izvođač prilikom izvođenja radova dijelom koristi usluge podizvoditelja npr. stroj ili radnu snagu?

Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje, s rukovateljem, kao i ustupanje osoblja, ako osoblje obavlja građevinske usluge.

Prema tome, ako se strojevi i oprema za izgradnju ili rušenje iznajmljuju s rukovateljem tada podizvođač na tako obavljenu uslugu primjenjuje prijenos porezne obveze, odnosno u računu neće obračunati PDV, već obvezu obračuna PDV-a ima izvođač radova koji je primio uslugu.

19. Mogu li se sukladno narudžbi kupca (korisnika/primatelja usluga) građevinskom uslugom smatrati svi radovi kojima se povećava vrijednost dugotrajne imovine kupca? Svi ostali radovi na istim objektima i opremi koja je sastavni dio objekta ne bi se u tom slučaju smatrali građevinskim radovima iz članka 152. stavka 1. Pravilnika te bi se na njih obračunavao PDV (npr. održavanje, servisi koji terete troškove održavanja objekata, a ne povećavaju vrijednost imovine).

Održavanje:
Trajni nadzor i periodički pregledi te korektivno održavanje, stacionarne i rotacione opreme, u ugroženim i neugroženim prostorima:
• postrojenja, oprema i instalacija za proizvodnju, sabiranje i otpremu nafte i plina
• opreme i instalacija bušaćih i remontnih postrojenja na kopnu i moru
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za preradu nafte i plina
• bušotinske opreme i uređaja za mehaničko podizanje i utiskivanje fluida
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za skladištenje i distribuciju ukapljenog naftnog plina
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za skladištenje i prodaju naftnih derivata
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za proizvodnju i distribuciju pitke vode
• objekata visokogradnje i niskogradnje

Održavanje procesne opreme, uređaja i instalacija:
• pogonskih strojeva, plinskih i elektro-motora
• bušećih alata, zaštitnih i uzlaznih cijevi
• izmjenjivača topline i generatora pare
• spremnika i posuda pod tlakom, boca za ukapljeni naftni plin
• cjevovoda, ventila i zapornih organa
• kotlovskih postrojenja predtlačnih i atmosferskih
• električnih generatora i elektromotora srednjeg i niskog napona
• centrifugalnih i klipnih sisaljki i crpki kompresora
• multiplikatora i reduktora
• uređaja i instalacija za vođenje, regulaciju i upravljanje procesom
• prijenosnih puteva i uređaja za prijenos slike, tona i podataka
• elektroenergetskih, upravljačkih i komunikacijskih instalacija, uređaja i vodova

Instrumentalni servisi:
• Instaliranje i povezivanje instrumentacijske opreme, uređaja i instalacija
• Servis, popravak i umjeravanje pneumatske i elektroničke opreme u polju i u kontrolnim prostorijama
• Servis, popravak i umjeravanje alarmno-blokadnih sustava
• Servis i popravak volumetra
• Izrada konfiguracija i održavanje mjerno-regulacijskih sustava
• Servis i umjeravanje pneumatskih i električnih mjerila tlaka, temperature i razine
• Servis mjernih uređaja, automatike, upravljanja i elektronike

Elektro servisi:
• Instaliranje i povezivanje, popravak te pregled i održavanje elektroenergetskih uređaja i instalacija u ugroženim i neugroženim prostorima
• Servis i održavanje elektroenergetskim mreža NN, SN i VN
• Servis generatora i elektromotora
• Servis transformatora
• Servis električnih uređaja i sklopnih blokova NN, SN i VN

Strojarski servisi:
• Servis i izrada svih vrsta navoja koji se koriste u naftnoj i petrokemijskoj industriji prema API normi
• Servisi zapornih organa, armature, sigurnosnih ventila
• Servis bušotinske opreme
• Servis bušaće opreme
• Servis specijalne rudarske opreme
• Servis i održavanje motokompresora i diesel motora
• Servis vozila, dizalica i sredstava transporta
• Servis, održavanje i popravci cjevovoda, naftovoda i plinovoda
• Reparaturno zavarivanje
• Servis rudarske opreme (pumpi, njihalica, dubinske opreme, kompresora, motora, armature i cjevovoda)
• Servis crpki “IMP”
• Servis WEISHAUPT plamenika
• Servis plinskih boca i spremnika
• Servis radnih strojeva, vozila i transportnih sredstava

Telekomunikacijski servisi:
• Održavanje telekomunikacijskih uređaja
• Održavanje uređaja za radijske komunikacije
• Održavanje sustava veze na svim lokacijama u Republici Hrvatskoj
• Projektiranje, postavljanje i održavanje LAN mreža
• Opremanje benzinskih postaja sustavima video nadzora, protuprovale, razglasa i telefonije

Građevinskom uslugom ne mogu se smatrati svi radovi kojima se povećava vrijednost dugotrajne imovine kupca. Naime, člankom 152. stavkom 1. Pravilnika propisano je što se osobito smatra građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja tih građevina.
 Ako se održavanje radi na opremi koja je sastavni dio objekta, odnosno nepokretna imovina tada se može primijeniti prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. Zakona.
 Održavanje strojeva i opreme koji se koriste prilikom izgradnje građevina ne smatra se uslugama iz članka 75. stavka 3. Zakona na koje se može primijeniti prijenos porezne obveze.

Napominjemo da u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili ne te može li se primijeniti prijenos porezne obveze.

20. Odnose li se odredbe članka 75. stavka 3. Zakona i 152. Pravilnika na sve usluge obavljene na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, elektroničkoj komunikacijskoj mreži i opremi čiji pojmovi su definirani Zakonom o elektroničkim komunikacijama? U ovom slučaju radi se o širokom spektru radova: od složene izgradnje infrastrukture poput izgradnje kabelske kanalizacije, antenskih stupova, baznih stanica sa pripadajućom opremom, složenih i jednostavnih klimatizacijskih sustava i slično do jednostavnijih zahvata na mreži poput postavljanja satelitskih antena za prijam signala, provođenja i popravka kablova i žica i slično.

Člankom 2. točkama 7., 8. i 9. Zakonom o elektroničkim komunikacijama propisano je sljedeće:
 elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, što omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose,
 elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče,
 elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Na usluge obavljene na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, elektroničkoj komunikacijskoj mreži i opremi može se primijeniti prijenos porezne obveze u smislu članka 75. stavka 3. Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika, ako je ta elektronička komunikacijska infrastruktura, elektronička komunikacijska mreža i oprema dio građevine odnosno nepokretne imovine.

21. Da li se javnobilježničke usluge smatraju uslugama iz članka 24. Zakona?

Prema članku 24. stavku 1. točki c) Zakona mjestom obavljanja usluga konzultanata, inženjera, odvjetnika, računovođa, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja, osobi koja nije porezni obveznik i koja ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije smatra se mjesto gdje taj primatelj usluga ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. Navedeno se primjenjuje i na javnobilježničke usluge.

22. Može li porezni obveznik čija je osnovna djelatnost nadzor nad gradnjom i inženjerske usluge vezane za građevinarstvo, za usluge koje su navode u nastavku primjenjivati prijenos porezne obveze?

- Usluga vođenja projekta izgradnje građevinskog objekta
- Usluga savjetovanja na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge FIDIC inženjera na projektu izgradnje građevinskog objekta ( radi se o posebnom ugovoru za konzultantsku uslugu i uslugu nadzora na projektu izgradnje građevinskog objekta koju isporučuje tim inženjera : voditelj tima i ostali stručnjaci / nadzorni inženjeri )
- Usluge geomehaničkih istražnih radova i izrade geotehničkog elaborata
- Usluge kontrolnih ispitivanja i tehnološkog nadzora
- Usluge upravljanja građevnom ugovornom dokumentacijom na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge praćenja usklađenosti, monitoringa na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge upravljanja troškovima i financijske kontrole na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge koordinatora zaštite na radu na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge pripreme i evaluacije natječajne dokumentacije za izgradnju građevinskog objekta
- Usluge energetskog pregleda građevine
- Usluge energetskog certificiranja građevine
- Geodetske usluge i usluge geodetskog nadzora
- Usluge vještačenja koja se odnose na građevinske objekte.
- Ostale konzultantske usluge iz područja graditeljstva

Na navedene usluge primjenjuje se prijenos porezne obveze u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Međutim, napominjemo da se na usluge energetskog pregleda građevine i ne usluge energetskog certificiranja građevine prijenos porezne obveze primjenjuje samo ako se te usluge obavljaju u sklopu gradnje građevinskog objekta, a ne naknadno za stare građevinske objekte.

Izvor: Porezna uprava

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 01. srpnja 2013., uz već propisane posebne postupke oporezivanja za male porezne obveznike i posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete, propisuje se, između ostalog, i posebni postupak oporezivanja putničkih agencija.

Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija (dalje u tekstu: posebni postupak) propisan je odredbama članaka 91. do 94. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, u daljnjem tekstu:Zakon). Posebni postupak primjenjivat će putničke agencije koje posluju s putnicima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika pri obavljanju usluga putovanja. Stoga u slučaju da  putnička agencija koristi vlastiti autobus za prijevoz putnika, takva usluga ne ulazi u posebni postupak te se na nju obračunava PDV prema redovnom postupku oporezivanja. Posebni postupak oporezivanja putničke agencije primijenjuju samo  kad obavljaju usluge putnicima u svoje ime koristeći usluge drugih poreznih obveznika i taj postupak nije opcionalan, odnosno porezni obveznik ne može birati između posebnog postupka i redovnog postupka oporezivanja.
 
Posebni postupak se ne primjenjuje kada putničke agencije djeluju samo kao posrednici, odnosno u ime i za račun druge osobe i poreznu osnovicu izračunavaju na temelju odredbi članka 33. stavka 3. Zakona te naplaćuju samo uslugu posredovanja. Prema odredbama članka 91. Zakona putničkim agencijama smatraju se organizatori putovanja (tzv. turoperatori). Međutim posebni postupak ne odnosi se samo na putničke agencije i turoperatore, već i na sve ostale osobe koje se bave prodajom putovanja te nije bitno tko obavlja uslugu već da se radi o uslugama u vezi s putovanjem koju porezni obveznici obave izravno putnicima. Također nije nužno da se određena pravna osoba registrira kod nadležnog suda kao putnička agencija da bi se usluge koje obavlja oporezivale prema posebnom postupku. To mogu biti na primjer i škole, odnosno fakulteti (koji organiziraju npr. razmjene studenata) koji prodaju putovanja u svoje ime, a koriste usluge drugih poreznih obveznika pri prodaji. Posebni postupak se primjenjuje i u slučaju kad porezni obveznik organizira tečajeve stranog jezika u inozemstvu i pri tome u svoje ime obavlja usluge organizacije putovanja sa smještajem, prijevozom, pohađanjem tečaja i drugim uslugama.
 
Usluge koje putničke agencije nabavljaju od drugih poreznih obveznika mogu biti usluge prijevoza, smještaja u hotelu, usluge turističkog vodiča, ulaznica za koncerte i muzeje i slično. Člankom 187. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13 i 85/13) propisano je da se posebni postupak oporezivanja primjenjuje ako porezni obveznik u svoje ime obavlja organizaciju putovanja, a organizator putovanja pribavlja putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga koje čine cjelinu. Međutim, za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz, dok druga usluga može biti samo davanje informacija o putovanju ili sama usluga organizacije putovanja koju porezni obveznik naplaćuje kroz iznos naknade za uslugu putovanja. To znači da se poseban postupak ne može primjeniti za prodaju ulaznica za koncert, a da se pri tome ne pruža i osnovna usluga putovanja.
 
Transakcije što ih putnička agencija obavi u vezi s putovanjem smatraju se jedinstvenom uslugom koju putnička agencija obavlja putniku.
 
Prema odredbama članka 92. Zakona porezna osnovica, u vezi s jedinstvenom uslugom, je razlika u cijeni putničke agencije odnosno razlika između ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća putnik i stvarnih troškova koje ima putnička agencija za isporuke dobara ili usluga koje je nabavila od drugih poreznih obveznika, ako su te transakcije obavljene izravno putniku. Stoga se PDV ne obračunava na ukupnu primljenu naknadu već samo na razliku u cijeni koju ostvari putnička agencija između naplaćene naknade putniku i troškova za nabavljene usluge od drugih poreznih obveznika.
 
Prilikom primjene posebnog postupka razlika u cijeni se oporezuje  stopom PDV-a  25%, a iznos PDV-a koji je putnička agencija obvezna platiti izračunava se primjenom preračunane stope PDV-a na ostvarenu razliku u cijeni.
 
Primjer:
 
Putnička agencija iz Zagreba organizirala je četverodnevno putovanje u Rim za što je od hotela u Rimu primila račun za noćenje 20 osoba u iznosu od 50.000 kuna u čemu je obračunan i talijanski PDV. Također je od zrakoplovne tvrtke primila račun za zrakoplovne karte u iznosu od 40.000 kuna što je oslobođeno PDV-a obzirom da se radi o međunarodnom zračnom prijevozu putnika. Agencija putniku izdaje račun u iznosu od  5.500 kuna.
 
Ukupni troškovi po ulaznim računima iznose 90.000 (50.000+40.000) kuna. Ukupni prihod putničke agencije iznosi 110.000 (20x5.500) kuna. Ostvarena razlika u cijeni odnosno porezna osnovica iznosi 20.000 (110.000-90.000) kuna. PDV se iz razlike u cijeni izračunava preračunatom stopom pa iznosi 4.000 (20.000 x 20%) kuna.
.
U slučaju da putnička agencija obavlja organizaciju putovanja, za što koristi usluge drugih poreznih obveznika, ali i svoje vlastite usluge  posebni postupak oporezivanja  primjenjuje se samo na dio usluga koje putnička agencija nabavlja od drugog poreznog obveznika. U tom slučaju putnička agencija će izračunati udjel vlastite usluge u ukupnoj vrijednosti usluge na temelju stvarnih troškova ili na temelju tržišne vrijednosti usluga u paket aranžmanu. Putnička agencija paket aranžman tada oporezuje na dva načina i to tako da vlastite usluge oporezuje prema redovnom postupku oporezivanja, a usluge drugih poreznih obveznika oporezuje prema posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, odnosno razlike u cijeni. Putnička agencija može obavljati vlastite usluge kao što su prijevoz putnika vlastitim autobusom ili autobusom koji je uzela u dugotrajni najam.
Primjer:
 
Putnička agencija prodaje dvodnevni boravak na Bledu uz prijevoz, međutim uslugu prijevoza obavlja vlastitim autobusom. Ukupna naknada za putovanje iznosi 25.000 kuna, od toga je trošak smještaja u hotelu 17.000 kuna, trošak vlastite usluge prijevoza 3.000 kuna, a marža je u tom slučaju 5.000 kuna. Porezni obveznik odredit će učešće vlastitog troška prijevoza i učešće troškova za smještaj u hotelu u ukupnim troškovima jedinstvene usluge obavljene putnicima.
 
Trošak nabavljene usluge s PDV-om       17.000       85%
Trošak vlastite usluge prijevoza                3.000       15%
--------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno                                                 20.000      100%
 
Nakon što je izračunao iznos učešća u troškovima porezni obveznik postotak učešća treba primijeniti i na prihode.
 
 
Usluga drugih poreznih obveznika       21.250    85%  
Vlastita usluga                                    3.750    15%
-----------------------------------------------------------------------------
Vrijednost obavljene usluge                25.000   100%
 
 
Porezni obveznik izračunat će iznos razlike u cijeni za usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika obzirom da se posebni postupak oporezivanja primjenjuje samo na dio razlike u cijeni koji se odnosi na usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika.
Stoga je razlika u cijeni 4.250 kuna (21.250-17.000), a PDV iznosi 850 kuna (4.250x20%).
 
Usluga smještaja u hotelu koji je zaračunao slovenski porezni obveznik sadrži i  obračunati slovenski PDV. Na uslugu prijevoza za dionicu puta u Hrvatskoj obračunat je hrvatski PDV, a za dionicu puta u Sloveniji plaća se slovenski PDV pa se tuzemna putnička agencija mora registrirati u Sloveniji za potrebe PDV-a i tamo platiti slovenski PDV.
 
Kad se radi o izletima koji u svojim troškovima ne sadrže uslugu noćenja razlika u cijeni izračunava se na isti način kao i kod višednevnih putovanja.
 
Ako putnička agencija zrakoplovne karte prodaje u ime i za račun zrakoplovne tvrtke za što naplaćuje naknadu „service charge“ tada putnička agencija obavlja posredničku uslugu koja je oporeziva PDV-om, a ako se ta usluga obavlja poreznom obvezniku u drugoj državi članici tada se primjenjuje članak 17. stavak 1. Zakona o prijenosu porezne obveze na poreznog obveznika primatelja usluge.
 
Ako putnička agencija iz Hrvatske prodaje uslugu smještaja i prijevoza putnika u Hrvatskoj drugoj putničkoj agenciji iz Slovenije tada se ne može primijeniti posebni postupak već se te usluge oporezuju prema redovnom postupku oporezivanja. To znači da putnička agencija ima pravo na odbitak pretporeza koji joj je zaračunao drugi porezni obveznik za uslugu smještaja u hotelu ili za uslugu prijevoza. Kada zaračunava uslugu smještaja i prijevoza putničkoj agenciji iz Slovenije obračunat će PDV po stopi od 10% na uslugu smještaja u hotelu i 25% na uslugu prijevoza autobusom obzirom da se prema članku 8. stavku 4. Zakona smatra da ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge.
 
Prema odredbama članka 91. stavka 3. Zakona propisano je da je usluga koju obavi putnička agencija u svoje ime, pri čemu koristi usluge drugih poreznih obveznika, oporeziva prema mjestu sjedišta ili stalne poslovne jedinica putničke agencije iz koje se usluge obavljaju. To najčešće  znači da se PDV plaća u državi članici u kojoj je putnička agencija osnovana. Međutim u tom slučaju ne oporezuje se ukupna usluga već samo razlika u cijeni.
 
Također, važno je napomenuti da porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak u računu mora navesti napomenu „posebni postupak oporezivanja-putničke agencije“, kako bi se odmah znalo da se radi o posebnom postupku. Na računu ne smije biti iskazan iznos razlike u cijeni, a  PDV se ne  smije izdvojeno iskazati, već se samo iskazuje naznaka da se radi o posebnom postupku i iskazuje se ukupni iznos računa.
 
Prema odredbama članka 94. Zakona putnička agencija koja primjenjuje posebni postupak ne može odbiti niti dobiti povrat PDV-a kojega su joj zaračunali drugi porezni obveznici na transakcije koje se obavljaju izravno putnicima. Međutim, važno je napomenuti da za troškove koji su nastali u vezi s pojedinim sastavnim dijelovima putovanja, a koji nisu nastali s ciljem ostvarivanja izravne koristi samog putnika (režijski troškovi, troškovi promidžbe i sl.), ne ulaze u maržu te agencija za takve troškove ima pravo na odbitak PDV-a.
 
Odredbama članka 93. Zakona propisano je ako se transakcije što ih putnička agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije (dalje u tekstu: EU), usluge putničke agencije smatraju se posredničkom uslugom oslobođenom PDV-a. Kada se te transakcije obavljaju i unutar i izvan EU, oslobođen je samo onaj dio usluge putničke agencije koji se odnosi na transakcije izvan EU. To znači da se posebni postupak ne primjenjuje na putovanja, odnosno sastavne dijelove putovanja koji se odvijaju izvan EU. Posrednička usluga obavljena u ime i za račun druge osobe oslobođena je PDV-a prema članku 49. stavku 1. točki d) Zakona kad se transakcije za koje se posreduje obavljaju izvan Europske unije. Porezni obveznik koji obavlja oslobođenu uslugu posredovanja na računu će se pozvati na navedeno porezno oslobođenje.  Međutim oslobođenje za usluge posredovanja ne primjenjuje se na putničke agencije koje u ime i za račun putnika obavljaju usluge u drugim državama članicama. Stoga  ako putnička agencija ostvari razliku u cijeni ta će razlika u cijeni biti oslobođena PDV-a zato što je usluga obavljena izvan EU.
 
Porezni obveznici morati će razlućiti zbog posebnog postupka oporezivanja kad posluju kao posrednici u tuđe ime i za tuđi račun, a kada u svoje ime i za tuđi račun obzirom da  o tome ovisi i obveza obračuna PDV-a. Putnička agencija koja prodaje putovanje sama u svoje ime i koja prodaje putovanje preko posrednika za obavljenu uslugu putovanja obračunat će PDV na razliku u cijeni, ako za obavljenje usluge koristi uslugu drugog poreznog obveznika. Međutim kad prodaje putovanje preko posrednika taj posrednik će joj zaračunati naknadu za posredovanje i primijenit će  opće pravilo oporezivanja usluga između dva porezna obveznika gdje je mjesto oporezivanje takve usluge prema sjedištu poduzetnika koji prima uslugu.
 
Ako porezni obveznik obavlja uslugu posredovanja u ime i za račun putničke agencije koja ima sjedište u drugoj državi članici tada je usluga posredovnja oporeziva prema općem načelu između poreznih obveznika prema članku 17. stavku 1. Zakona i primjenjue se prijenos porezne obveza na poreznog obveznika primatelja usluge.   
 
                  Ako fizička osoba daje predujam za putovanje putnička agencija obvezna je prema članku 51.a Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) i prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/12) izdati račun za primljeni predujam. Ako obveznik primi predujam za isporuku dobra za koju obračunava i plaća PDV na razliku između prodajne i nabavne cijene, na računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici između prodajne cijene koju će zaračunati za to dobro i nabavne cijene toga dobra.
 
Podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija iskazuju se pod točkom II.3. Obrasca PDV, a kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni.

---
Knjigovodstvo za turističke agencije

Uključeno:

• Vođenje poslovnih knjiga, propisani izvještaji, završni račun.
• Account za program za izradu ponuda, računa, automatizirano slanje podsjetnika na željeni email ili SMS itd., te klijenti nemaju potrebu za drugim programima za isto
• Implementacija certifikata za fiskalizaciju prema potrebi (gotovinska/kartična plaćanja)
• Automatizirano preuzimanje izvoda od banaka (osim ZABE)
• Preuzimanje ulazne dokumentacije za knjiženje na email, te uvid u status obrade
• Evidencije rada (tzv. šihterice)
• Pregled kompletne dokumentacije u programu, uključujući prihode/rashode, plaćene/neplaćene račune, poslovne izvještaje za management u grafičkom obliku, prikaz bruto bilance 24/7 itd.
• Izrada i predaja propisanih zakonskih izvještaja elektronskim putem, te uvid u iste

Modul za podršku poslovanju turističkih agencija omogućuje:

•     Unos podataka o turističkim destinacijama, regijama te hotelskoj i apartmanskoj ponudi.
•     Unos i pregled zauzetosti kapaciteta.
•     Unos i vođenje cjenika po kapacitetima i razdobljima (i u različitim valutama).
•     Uređivanje i uvid u LAST MINUTE ponude.
•     Unos i vođenje evidencije rezervacija uz ispis ugovora i vouchera.
•     Pregled rezervacija po terminima, smještaju, regijama i po statusu.
•     Izdavanje ponuda, računa za predujam i računa direktno iz obračuna rezervacija.
•     Unos primljenih uplata, generiranje blagajničkih dokumenta i naloga za plaćanje iz rezervacija.
•     Povezivanje aranžmana s primljenim i izdanim računima te automatski izračun razlike u cijeni.
•     Mogućnost prilagodbe načina ispisa rezervacija, ugovora i vouchera.
•     Grafički pregled zauzetosti po smještaju za izabrano razdoblje.
•     Podrška prodaje, kao organizator i kao subagent.
•     Ispisi top liste prodaje po prodavačima i obračuna razlike u cijeni.
•     Mogućnost upisa dodatnih podataka u šifrarnik za predstavljanje ponude na internetu (slike, opis,...) za izradu internet kataloga i internet prezentacija na temelju istih podataka, koji se vode u e-računima.
•     Mogućnost postavljanja internet stranice i e-trgovine s online katalogom destinacija, prikazom cjenika, on-line rezervacijama...

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13) propisan je prag stjecanja dobara iz drugih država članica u iznosu 77.000,00 kuna koji se odnosi na nabavu dobara od poreznih obveznika iz država članica Europske unije. Prelaskom praga stjecanja pravne osobe koje nisu porezni obveznici, odnosno tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela), postaju obvezna zatražiti PDV identifikacijski broj. Temeljem dodijeljenog PDV identifikacijskog broja dobavljač iz druge države članice na obavljenu isporuku dobara neće zaračunati porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) svoje države članice već će tijela biti obvezna obračunati i platiti hrvatski PDV na stjecanje dobara.

Nadalje, ističe se da tijela mogu odustati od praga stjecanja, na način da prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice podnesu pisanu izjave da odustaju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije kalendarske godine. U tom slučaju tijela će od prvog stjecanja dobara biti obvezna platiti hrvatski PDV na stečena dobra, te im na ta dobra neće biti obračunan PDV druge države članice.

 Napominje se da tijela kojima će PDV identifikacijski broj biti dodijeljen iz razloga što su prešla prag stjecanja ili su odustala od praga stjecanja, dodijeljeni PDV identifikacijski broj moraju koristiti u slučaju usluga koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije, što znači da će u tom slučaju tijela biti obvezna na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV.

 U vezi s navedenim ističe se da tijela koja nisu prešla prag stjecanja ili koja nisu odustala od praga stjecanja nisu obvezna zatražiti PDV identifikacijski broj samo iz razloga što primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica. Navedeno znači da će na uslugu koju je primjerice hrvatskom ministarstvu, koje nema PDV identifikacijski broj obavio porezni obveznik iz druge države članice biti obračunan PDV druge države članice, te će hrvatsko ministarstvo platiti PDV koji će u konačnici biti uplaćen u proračun druge države članice. 

 Kako bi se izbjegla situacija da tijela (primjerice hrvatska ministarstva) plaćaju PDV koji će im za obavljene usluge obračunati porezni obveznici iz drugih država članica i koji će u konačnici biti uplaćen u proračun druge države članice daje se preporuka da sva tijela zatraže PDV identifikacijski broj iz razloga odustajanja od praga stjecanja u RH.

 U tom slučaju tijelima kojima je PDV identifikacijski broj dodijeljen iz razloga što su odustala od praga stjecanja, porezni obveznici iz drugih država članica na obavljene usluge neće zaračunati PDV svoje države članice, već će tijela na obavljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV u državni proračun Republike Hrvatske.

 Navedena preporuka daje se prvenstveno iz razloga što je za državni proračun Republike Hrvatske puno povoljnije da tijela na usluge i isporuke dobara koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica obračunavaju i plaćaju hrvatski PDV koji će biti uplaćen u državni proračun Republike Hrvatske. U protivnom tijelima će porezni obveznici iz drugih država članica za obavljene isporuke dobara i usluga obračunati PDV svoje države članice koji će biti uplaćen i u proračun te države članice.

Izvor Porezan uprava