Pravo na godišnji odmor

Pravo na godišnji odmor predstavlja jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa koje pripada svakom radniku u Republici Hrvatskoj. Ovo pravo je duboko ukorijenjeno u hrvatski pravni sustav te služi zaštiti zdravlja i dobrobiti radnika kroz osiguravanje potrebnog odmora.

Pravni temelj prava na godišnji odmor

Ustavni temelj

Pravo na godišnji odmor je temeljno radno pravo utvrđeno odredbama Ustava Republike Hrvatske. U skladu s člancima 56. Ustava RH, svaki zaposlenik ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor te se tih prava ne može odreći.

Zakonski okvir

Pravo radnika na godišnji odmor detaljno je uređeno odredbama čl. 76. – 85. Zakona o radu, koji predstavlja temeljni propis kojim su u RH uređeni radni odnosi.

Ugovor o radu

Svaki ugovor o radu mora, između ostaloga, sadržavati podatak o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo. Umjesto navođenja podatka o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora, moguće je u sklopljenom ugovoru o radu uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuje pitanje trajanja godišnjeg odmora.

Minimalno trajanje godišnjeg odmora

Opće pravo na godišnji odmor

U skladu s odredbom čl. 76. ZR-a radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Što se tiče trajanja, odredbom čl. 77. st. 1. ZR-a izričito je određeno da radnik za svaku pojedinu kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Povećano pravo za posebne kategorije

Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Osoba s invalidnošću ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Kolektivni ugovori i ostali izvori

Povoljnije odredbe

Pravo na godišnji odmor može biti povoljnije određeno odredbama posebnih propisa. Povoljnije pravo radnika na godišnji odmor često je uređeno odredbama kolektivnih ugovora. U RH su na snazi sljedeći ugovori proširene primjene: Kolektivni ugovor ugostiteljstva, Kolektivni ugovor za graditeljstvo, Kolektivni ugovor za djelatnosti drvne i papirne industrije, Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima i Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine.

Načelo najpovoljnijih odredbi

U praksi se može dogoditi da pravo na godišnji odmor radnika te trajanje godišnjeg odmora budu različito uređeno različitim izvorima radnog prava. U takvom se slučaju primjenjuje čl. 9. st. 3. ZR-a, kojim se određuje da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno različitim izvorima radnog prava, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora

Uvjeti za stjecanje prava na puni godišnji odmor

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dvaju radnih odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa kod poslodavca.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor iz čl. 77. st. 3. ZR-a, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. To uključuje radnike koji se zapošljavaju nakon 1. srpnja određene kalendarske godine.

Prestanak radnog odnosa

U skladu s čl. 78. st. 2. ZR-a, radnik kojemu prestaje radni odnos, za kalendarsku godinu u kojoj mu radni odnos prestaje, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. To vrijedi za sve slučajeve prestanka radnog odnosa utvrđene čl. 112. ZR-a.

Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora

Način izračuna

U skladu s odredbom čl. 79. st. 1. ZR-a, godišnji odmor radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovu tjednom rasporedu radnog vremena. Radnik koji ima pravo na četiri tjedna godišnjeg odmora, a radi u petodnevnom radnom tjednu, ima pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora.

Izračun razmjernog dijela

Razmjeran dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine (1/12) od punoga godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa radnika kod poslodavca. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovina dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovina mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Ovlasti poslodavca

O rasporedu korištenja godišnjih odmora odlučuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Uzimanje u obzir radnikovih želja

Pri utvrđivanju rasporeda godišnjeg odmora poslodavac mora, koliko je to objektivno moguće, voditi računa o željama radnika o korištenju godišnjeg odmora i mogućnostima za odmor koje su im raspoložive, ali tako da je pritom osiguran nesmetani tijek poslovanja.

Obavještavanje radnika

Bitno je istaknuti da poslodavac mora obavijestiti radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Ta se obavijest u praksi najčešće zove odluka ili rješenje o trajanju i korištenju godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Minimalni neprekidni dio

Ako radnik godišnji odmor koristi u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Pravo na jedan dan po izboru

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo iskoristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju. O korištenju jednog dana godišnjeg odmora radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu

Opći uvjeti

Radnik koji je koristio godišnji odmor u dijelovima, neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz jedne kalendarske godine može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Posebni slučajevi

Cijeli godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti nakon povratka na rad.

Potrebne odluke i dokumentacija

Odluka o rasporedima godišnjeg odmora

Poslodavac mora donijeti godišnji raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Ovaj dokument treba sadržavati pregled kada će koji radnik koristiti godišnji odmor tijekom godine.

Obavijest o korištenju godišnjeg odmora

Za svako korištenje godišnjeg odmora, poslodavac mora dostaviti radniku pisanu obavijest (odluku) o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja najmanje 15 dana prije početka korištenja. Obavijest treba sadržavati:

• Ime i prezime radnika
• Trajanje godišnjeg odmora
• Datum početka i završetka korištenja
• Ukupan broj dana koji se koriste

Evidencija godišnjeg odmora

Poslodavac je obvezan voditi preciznu evidenciju o:

• Stečenim danima godišnjeg odmora za svakog radnika
• Iskorištenim danima godišnjeg odmora
• Neiskorištenim danima koji se prenose u sljedeću godinu
• Razmjernim dijelovima za radnike kojima prestaje radni odnos

Zabrana odricanja od prava

Radniku se pravo na godišnji odmor ne može uskraćivati ili ograničavati niti ga se radnik može odreći. Sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ne proizvodi nikakve pravne učinke. Poslodavac ne može radniku, čak ni kada bi on to izričito zahtijevao, za određenu kalendarsku godinu odobriti isplatu naknade za godišnji odmor umjesto korištenja godišnjeg odmora.