Osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj u 2026. godini najčešće se svodi na izbor između dva oblika: d.o.o. i j.d.o.o.. Iako su oba oblika društva s ograničenom odgovornošću, među njima postoje važne razlike u pogledu temeljnog kapitala, načina osnivanja, troškova i praktične primjene.
U nastavku je cjelovit vodič kroz aktualna pravila, postupak osnivanja, troškove, primjenjive propise te osnovne porezne i doprinosne obveze koje treba uzeti u obzir prije pokretanja poslovanja.
d.o.o. je standardni oblik društva s ograničenom odgovornošću i u praksi je najčešći izbor kada se planira stabilnije i ozbiljnije poslovanje. j.d.o.o. je pojednostavljeni oblik namijenjen lakšem početku poslovanja uz znatno niži početni kapital.
Za d.o.o. se podrazumijeva klasična struktura trgovačkog društva koja je pogodnija za dugoročni razvoj, ulazak novih partnera, jačanje poslovne reputacije i lakši odnos s bankama ili investitorima.
j.d.o.o. je praktičan za poduzetnike koji žele brzo i uz minimalne početne troškove registrirati društvo, ali uz njega dolaze i određena zakonska ograničenja te obveza izdvajanja dijela dobiti u rezerve do ispunjenja uvjeta za prelazak na d.o.o.
Kod osnivanja društva u Hrvatskoj u 2026. godini najvažniji su sljedeći zakoni i podzakonski propisi:
Bez obzira osniva li se društvo putem sustava START ili kod javnog bilježnika, postupak se u osnovi svodi na nekoliko istih faza:
Sustav START omogućuje elektroničko osnivanje društva i obavljanje dijela početnih formalnosti putem interneta. Taj način osnivanja posebno je zanimljiv poduzetnicima koji žele brži i jednostavniji postupak bez odlaska kod javnog bilježnika.
START je posebno koristan kada su osnivači i odgovorne osobe spremni koristiti elektroničku identifikaciju, kada je osnivačka struktura jednostavna te kada nema potrebe za posebnim ugovornim odredbama ili složenijim odnosima među članovima društva.
Na to treba dodati temeljni kapital te moguće bankovne i druge prateće troškove.
Procjena minimalnog početnog troška putem START-a izgleda ovako:
Osnivanje putem javnog bilježnika i dalje je klasičan i vrlo čest način registracije trgovačkog društva. U praksi je posebno korisno kada društvo ima više osnivača, kada su odnosi među članovima složeniji ili kada je potrebno prilagoditi osnivačke akte konkretnim potrebama poslovanja.
Iako pečat više nije opća zakonska obveza, dio društava ga i dalje izrađuje iz praktičnih razloga.
Ukupni trošak ovisi o nekoliko elemenata: broju osnivača, broju ovjera, vrsti akata, načinu podnošenja prijave, sudskim pristojbama te eventualnim dodatnim administrativnim i bankovnim naknadama.
U osnovi, treba računati na sljedeće:
U praksi to znači da za d.o.o. preko javnog bilježnika treba računati na iznos od otprilike 2.600 EUR naviše, dok kod j.d.o.o.-a ukupni trošak redovito bude osjetno viši od samog zakonskog minimuma zbog javnobilježničkih troškova.
Prije pokretanja postupka dobro je unaprijed pripremiti sve osnovne podatke i odluke. Time se postupak osnivanja znatno ubrzava.
Porez na dobit je porez koji trgovačko društvo plaća na ostvarenu poreznu osnovicu, odnosno na dobit utvrđenu prema poreznim pravilima.
U 2026. godini primjenjuje se Zakon o porezu na dobit, uključujući izmjene koje vrijede od 1. siječnja 2026.
Za društvo to u praksi znači da mora voditi poslovne knjige, evidentirati prihode i rashode te na kraju poreznog razdoblja utvrditi i prijaviti poreznu obvezu prema važećim pravilima.
Porez na dodanu vrijednost je porez na potrošnju koji se obračunava na isporuke dobara i usluga prema pravilima propisanima Zakonom o PDV-u.
Za novoosnovano društvo važno je znati da ulazak u sustav PDV-a ne mora nastati automatski u svakom slučaju. Obveza ili mogućnost ulaska u PDV ovisi o prometu, vrsti poslovanja i drugim okolnostima. Ako društvo posluje s partnerima iz drugih država članica Europske unije, mogu nastati i dodatne obveze povezane s PDV-om i VIES sustavom.
Prema Zakonu o doprinosima, za članove uprave i direktore vrijede posebna pravila kada je riječ o obračunu doprinosa i najnižoj osnovici.
U praksi je važno pravilo da se doprinosi za direktora ili člana uprave, kada se na njega primjenjuje obvezno osiguranje po toj osnovi, ne mogu obračunavati ispod propisane minimalne mjesečne osnovice.
Prema aktualnim podacima za 2026. godinu, ta osnovica iznosi 1.295,45 EUR mjesečno.
To znači da, ako je član uprave zaposlen u društvu i na njega se primjenjuju ta pravila, njegova bruto plaća za obračun doprinosa ne smije biti niža od tog iznosa.
Ako član uprave nije zaposlen u društvu, i dalje može postojati obveza doprinosa na temelju same funkcije, ovisno o njegovu konkretnom statusu osiguranja i drugim okolnostima. U praksi je tu uvijek važno provjeriti je li osoba osigurana po drugoj osnovi, radi li negdje drugdje, prima li naknadu i kakva je njezina stvarna pozicija unutar društva.
U poslovnoj praksi se pod pojmom minimalna direktorska plaća za 2026. najčešće misli na minimalnu osnovicu za obračun doprinosa, a ona iznosi 1.295,45 EUR bruto mjesečno.
To nije isto što i opća minimalna plaća u Republici Hrvatskoj.
Opća minimalna plaća u 2026. godini iznosi 1.050,00 EUR bruto.
Drugim riječima:
Kod članova uprave koji nisu zaposleni u vlastitom društvu uvijek je preporučljivo provjeriti konkretan slučaj s računovođom ili poreznim savjetnikom, jer obveza doprinosa ovisi o više činjenica i ne može se u svakom slučaju procijeniti samo na temelju funkcije.
Putem sustava START
Putem javnog bilježnika
Putem sustava START
Putem javnog bilježnika
j.d.o.o. je dobar izbor kada se želi brzo ući u poslovanje uz minimalan početni kapital i niže troškove osnivanja. Najčešće odgovara manjim poduzetničkim pothvatima i testiranju poslovne ideje.
d.o.o. je bolji izbor kada se od početka planira ozbiljniji nastup na tržištu, rast poslovanja, suradnja s bankama, veći promet ili uključivanje partnera i investitora. U takvim okolnostima d.o.o. je najčešće stabilnije i dugoročnije rješenje.
Bez obzira na odabrani pravni oblik, prije osnivanja je korisno uskladiti plan s računovođom ili pravnim savjetnikom, osobito ako postoje posebna pitanja vezana uz članove uprave, doprinose, PDV ili odnose među osnivačima.
