FINANCIJE

Iako se pojam ePoslovanja spominje još od druge polovice prošlog stoljeća, njegova masovnija primjena u realnom sektoru započela je tek nakon što su ostvareni tehnički preduvjeti. U posljednjem desetljeću vidimo ubrzanu primjenu elektroničkih rješenja u poslovanju, a jedan od ključnih oblika elektroničke razmjene dokumenata su e-računi.

Pri prelasku na elektroničke dokumente pojavili su se brojni tehnički i organizacijski problemi: nepravilno iskazane valute na elektroničkim izvodima banaka, nevidljivi podaci o partnerima platiteljima/primateljima, krivo iskazane storno transakcije i slično. Mnogi od tih problema dugo su ostajali neriješeni jer su korisnici i servisi bili nesigurni kako ih otkriti i prijaviti. Kao posljedica, dio knjigovodstvenih servisa ograničavao je pristup svojim sustavima, smanjujući transparentnost i otežavajući uvođenje elektroničkih procesa.

Ipak, kroz iskustvo i upornost dobavljača usluga i korisnika, problemi su postupno rješavani, što je omogućilo stabilnije i pouzdanije korištenje e-dokumenata u praksi.

• 01.12.2018. — uvedena je obveza zaprimanja isključivo elektroničkih računa (eRačuna) za određene obveznike u javnom sektoru. Obuhvaćene su nabave, uključujući i „bagatelne“ nabave: roba i usluge do 200.000 kn te radovi do 500.000 kn.
• 01.04.2019. — stupili su na snagu provedbeni akti koji definiraju praktičnu razmjenu eRačuna:
  - Pravilnik o vrstama i visini naknada za usluge zaprimanja i slanja eRačuna u javnoj nabavi,
  - Pravilnik o tehničkim elementima, izdavanju i razmjeni eRačuna i pratećih isprava u javnoj nabavi,
  - Zakon o elektroničkom računu u javnoj nabavi.
• 01.07.2019. — obveza izdavanja e-računa proširena je i na poslove male nabave u javnom sektoru. To je pritisnulo sve pružatelje usluga koji posluju s javnim naručiteljima da se tehnički i organizacijski pripreme.
• 01.09.2025. - testni period za Fiskalizaciju 2.0 koja stupa na snagu u punom opsegu od 01.01.2026.

Ove regulacije potaknule su nužnost prilagodbe poslovnih procesa, ali i omogućile osnove za širu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru.

Europska norma definira e-račun kao strukturirani elektronički dokument (obično XML) koji omogućuje automatsku računalnu obradu. E-račun nije PDF poslan e-poštom — iako je propisana čitljivost ljudskom oku (prikaz na ekranu ili format za ispis), zakon zahtijeva strukturirani format s propisanim elementima.

Proizvođači knjigovodstvenih i računalnih sustava implementirali su mogućnost generiranja i razmjene XML e-računa, često uz istovremeno slanje PDF prikaza primatelju radi preglednosti.

Informacijski posrednici i centralne točke razmjene

- Za državne firme i javne naručitelje izbor informacijskog posrednika je u praksi ograničen (npr. FINA kao centralni posrednik kod određenih tijela).
- Sektorski i drugi javni naručitelji mogu izabrati bilo kojeg ovlaštenog informacijskog posrednika u RH ili EU.
- Između privatnih subjekata razmjena može biti izravna ili putem posrednika — oba su moguća po zakonu.

- Jesu li posrednici nužni? Nisu uvijek obvezni: privatni izdavatelj i primatelj mogu razmjenjivati e-račune izravno. Međutim, posrednici olakšavaju interoperabilnost, usklađenost i arhiviranje.
- Jesu li posrednici besplatni? Nisu nužno — postoje besplatna rješenja, ali i komercijalne usluge koje naplaćuju po računu (npr. 3–5 kn/račun). To postavlja pitanje realnih ušteda koje uvodi e-račun, i za koga te uštede vrijede.

Praktične implikacije za poduzetnike i knjigovodstvo

- Potrebna tehnička i organizacijska priprema (integracija s knjigovodstvenim sustavima, obuka zaposlenika).
- Mogućnost slanja e-računa i u XML formatu i u ljudski čitljivom PDF-u (za preglednost naručitelja).
- Prednost integriranog rješenja: primanje, knjiženje i evidentiranje uplata unutar istog sustava štedi vrijeme i smanjuje pogreške.
- Neki pružatelji (kao i vi) nude besplatnu kreaciju i slanje FINA e-računa te podršku korisnicima — konkurentska prednost koja potiče širu primjenu.

eRačun kao temelj za eKnjigovodstvo i daljnju digitalnu transformaciju

Zakon o elektroničkim računima u javnoj nabavi i provedbeni akti mogli bi biti prekretnica u masovnijem prihvaćanju e-računa. Integrirano eKnjigovodstvo, koje radi isključivo s elektroničkim dokumentima, može ubrzati digitalnu transformaciju računovodstva te donijeti konkretne uštede i bolje upravljanje poslovnim procesima onim tvrtkama koje ga prihvate.

Fiskalizacija 2.0?

Fiskalizacija 2.0 označava novu fazu fiskalnog sustava u kojoj se uvodi automatska, real-time razmjena i evidencija prometa s poreznim tijelima, najčešće kroz strukturirane elektroničke poruke (XML/JSON) i centralne servise porezne uprave.
Sličnosti i razlike s eRačunima
- Sličnost_: oba sustava koriste strukturirane elektroničke formate za automatiziranu obradu podataka i ciljaju veću transparentnost i efikasnost.
Razlika_: E-računi reguliraju dokumentaciju između poslovnih subjekata i javnih naručitelja te njihovu obradu i arhiviranje; fiskalizacija 2.0 fokusira se na fiskalne obveze prema poreznoj upravi (trenutno ili u bliskom realnom vremenu).
- Kako eRačuni pomažu pri uvođenju fiskalizacije 2.0
- Organizacijska i tehnička spremnost za strukturirane XML dokumente i automatiziranu razmjenu podataka olakšava prijelaz na fiskalizaciju 2.0.
- Sustavi koji već koriste integrirano eKnjigovodstvo i e-račune lakše će implementirati zahtjeve fiskalizacije (npr. provjera PDV, momentalna prijava računa, sinkronizacija podataka).
Rizici i izazovi
- Potreba za širim standardima interoperabilnosti (različiti posrednici, formatne varijacije).
- Troškovi usluga koje neki posrednici naplaćuju mogu umanjiti očekivane uštede.
- Potreba za adekvatnom podrškom i obukom korisnika kako bi se izbegle greške i nesporazumi.
Prednosti u dugom roku
- Bolja kontrola i brža detekcija poreznih nepravilnosti.
- Smanjenje administrativnog tereta i ručnog unosa.
- Veća transparentnost i auditabilnost poslovnih procesa.

Povijesni razvoj e-računa u Hrvatskoj pokazuje prijelaz od pionirskih, često problematičnih tehničkih rješenja prema zakonski uređenom, strukturiranom modelu razmjene elektroničkih računa. Zakonske obveze u javnoj nabavi značajno su potaknule njihovu primjenu, a implementacija e-računa stvorila je preduvjet i poticaj za uvođenje šireg eKnjigovodstva. U kontekstu fiskalizacije 2.0, e-računi su prirodni i koristan korak — tvrtke koje su već prilagodile IT i knjigovodstvene procese na strukturirane elektroničke formate bit će spremnije preuzeti nove fiskalne obveze uz manje troškova i rizika.

Rješenje za eRačune možete koristiti besplatno uz online knjigovodstvo

Ukoliko Vas interesira zašto je problem kada e-račune kreirate direktno na Fina sustavu, slobodno se obratite.

Za sve detaljnije informacije i komentare slobodno se obratite preko rubrike Kontakt