Fiskalizacija 2.0 - prednosti i zamke predloženog sustava

Fiskalizacija kao sustav praćenja prometa u realnom vremenu implementirana je u Hrvatskoj 2013. godine s ciljem smanjenja sive ekonomije i povećanja porezne discipline. Nakon gotovo desetljeća primjene, Porezna uprava najavljuje značajne promjene kroz projekt Fiskalizacija 2.0. Ovaj blog članak donosi detaljan pregled predloženog sustava, analizirajući njegove prednosti i nedostatke iz perspektive poduzetnika, države i potrošača.

Što donosi Fiskalizacija 2.0?

Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg sustava s nekoliko ključnih promjena. Prvenstveno se radi o implementaciji naprednije tehnologije za praćenje transakcija, poboljšanoj integraciji s drugim digitalnim sustavima te uvođenju novih mehanizama kontrole. Predloženi sustav ima za cilj pojednostaviti proces fiskalizacije, smanjiti administrativno opterećenje za obveznike fiskalizacije, ali i povećati učinkovitost nadzora.

Prednosti predloženog sustava

Smanjenje administrativnog opterećenja

Digitalizacija procesa i eliminacija papirnatih kopija računa predstavlja značajno rasterećenje za poduzetnike. Automatizacija procesa trebala bi smanjiti vrijeme potrebno za administraciju, a standardizirani API omogućit će lakšu implementaciju u postojeće poslovne sustave.

Ekološka komponenta

Ukidanje potrebe za ispisom papirnatih računa imat će pozitivan utjecaj na okoliš. Procjenjuje se da će ova promjena samo u Hrvatskoj uštedjeti tisuće tona papira godišnje, što predstavlja značajan doprinos održivom poslovanju.

Bolja analitika za poduzetnike

Napredni sustav fiskalizacije treba bi omogućit  prikupljanje kvalitetnijih podataka o poslovanju, što poduzetnicima može pomoći u donošenju informiranih poslovnih odluka. Integracija s drugim poslovnim softverima omogućit će bolje praćenje performansi i optimizaciju poslovanja.

Mane i izazovi novog sustava

Troškovi implementacije

Jedan od najvećih izazova Fiskalizacije 2.0 bit će troškovi implementacije za poduzetnike. Prilagodba postojećih sustava, obuka zaposlenika i potencijalna potreba za novim hardverom predstavljaju značajno financijsko opterećenje, posebno za mikro i male poduzetnike.

Tehnički izazovi

Unatoč obećanjima o pojednostavljenju, prelazak na novi sustav vjerojatno će biti praćen tehničkim poteškoćama. Pitanja kompatibilnosti s postojećim sustavima, stabilnost tijekom vršnih opterećenja i sigurnost podataka predstavljaju realne rizike koje treba adresirati.

Vremenski period prilagodbe

Svaka sistemska promjena zahtijeva vrijeme za prilagodbu. Tijekom tranzicijskog perioda moguće su operativne poteškoće koje bi mogle negativno utjecati na poslovanje, posebice u sektorima s visokim volumenom transakcija poput maloprodaje ili ugostiteljstva.

Zaključak

Fiskalizacija 2.0 nesumnjivo predstavlja korak naprijed u digitalizaciji poreznog sustava i modernizaciji poslovanja. Međutim, za njenu uspješnu implementaciju trebalo je osigurati:

• Dovoljno dug tranzicijski period koji će omogućiti postupnu prilagodbu

• Financijsku potporu svim malim poduzetnicima za ublažavanje troškova implementacije, a ne samo poduzetnicima koji nisu u PDV sustavu

• Kvalitetnu tehničku podršku i jasne upute za implementaciju

• Rigorozne sigurnosne standarde za zaštitu podataka

• Redovitu evaluaciju učinaka i spremnost na korekcije sustava prema potrebi

Fiskalizacija 2.0 predstavlja logičan evolucijski korak u razvoju poreznog sustava koji ima potencijal donijeti koristi svim uključenim stranama. Međutim, uspjeh ovog projekta ovisit će o kvaliteti implementacije, spremnosti Porezne uprave da adresira izazove koji će se neminovno pojaviti i adekvatnoj podršci poduzetnicima tijekom tranzicije za koju je otvoreno pitanje tko bi je trebao pružati, obzirom da se isporučitelji ERP sustava rezervirano ograđuju od te varijante. Knjigovodstva također najčešće nemaju IT stručnjake koji bi poduzetnicima davali tehničku podršku oko fiskalizacije-

Prema informacijama s Porezne uprave, eRačun nije moguće izdati u B2B transakcijama kada se plaćanje vrši gotovinom ili karticama jer se tada primjenjuje fiskalizacija računa kao za krajnju potrošnju.

1. Jedna transakcija – jedan račun
   • Fiskalizacija u sustavu Porezne uprave omogućuje samo jednu vrstu računa po transakciji.
   • Ako se račun fiskalizira kao gotovinski ili kartični, sustav ne dopušta dodatnu razmjenu eRačuna za istu transakciju.
2. Različiti postupci fiskalizacije
   • eRačun se fiskalizira kroz XML format i šalje putem AS4 mreže.
   • Gotovinski/kartični računi se fiskaliziraju u realnom vremenu putem sustava Porezne uprave i Fiskal certifikata.
   • Budući da su to dva različita postupka, sustav ne dopušta duplu fiskalizaciju iste transakcije.
3. Obveza dostave OIB-a kupca
   • Kod fiskalizacije gotovinskih/kartičnih računa, izdavatelj mora dostaviti OIB kupca u sustav fiskalizacije.
   • To odgovara postojećoj praksi na maloprodajnim mjestima, gdje se traži OIB kupca za R1 račune.
   • Budući da je račun već fiskaliziran na ovaj način, nema mogućnosti naknadne razmjene eRačuna.

Zašto se takvi gotovinski XML računi ne mogu razmjenjivati putem AS4 mreže posrednika

• ERP sustav može izdati XML račun za gotovinske transakcije obzirom da ERP sustavi omogućuju generiranje računa u različitim formatima, uključujući XML i PDF. No, iako gotovinski računi mogu biti strukturirani u XML formatu, oni nisu eRačuni ukoliko nisu strukturirani prema normi EN 16931.
• Takvi računi se fiskaliziraju putem CIS-a Porezne uprave, a ne kroz AS4 mrežu.
• AS4 mreža podržava samo eRačune koji su fiskalizirani prema novim pravilima.
• Porezna uprava ne dopušta duplu fiskalizaciju, pa se isti račun ne može fiskalizirati i kao gotovinski i kao eRačun.

Iako će unutar ERP sustava biti moguće izdati XML i PDF račun za gotovinske transakcije za koje će se fiskalizacija provoditi putem CIS-a Porezne uprave - takve račune možda neće biti moguće razmijeniti putem AS4 mreže, obzirom da AS4 mreža podržava strukturirane XML eRačune sukladne normi EN 16931, koji su fiskalizirani kao bezgotovinski.