Želite postati poduzetnik? Prvi korak je registracija "poslovnog subjekta" pod kojim ćete obavljati svoju djelatnost. Na internetu postoji masa informacija, od kojih se na tražilicma pojavljuju i one starijeg datuma koje nisu posve točne. Iz te mase morate izvući one koje su aktualne. Na Poreznoj upravi i HITRO-u će Vas za većinu konkretnih informacija vjerojatno uputiti da pitate knjigovođu (ili onoga tko će Vam biti knjigovođa). Stoga savjet - ukoliko ne planirate sami voditi knjigovodstvo, pronađite dobrog knjigovođu koji će Vam objasniti razlike u vođenju knjigovodstva za različite pravne subjekte.
Nemojte misliti da su Vam na raspolaganju samo obrt i d.o.o.. Tu su još u udruge i zadruge te još neki rjeđi oblici poslovnih subjekata, a preko nekih od njih se može voditi pristojan business bez plaćanja visokih davanja i doprinosa koji inače prate poslovanje preko tvrtke. No, ovom prlikom zadržati ćemo se na procedurama oko registracije obrta i d.o.o.-a.
Registracija obrta je puno brži, jednostaviniji i jeftiniji proces od d.o.o.-a, i to je informacija koju ćete svuda pronaći. S druge strane za registraciju obrta postoje neka ograničenja po pitanju djelatnosti koje se mogu obavljati, te uvjeta pod kojima se mogu obavljati te djelatnosti, što nema baš prevelike veze sa zdravom logikom. Evo jednostavnog primjera - ukoliko želite otvoriti automehaničarski obrt morate imati automehaničarski majstorski ispit ili morate imati odgovarajuću završenu srednju školu. Ukoliko želite otvoriti d.o.o. koji će se baviti automehaničarskim uslugama, onda stručna sprema nije bitna.
Sama registracija obrta je veoma jednostavna. Idete na Ured za gospodarstvo Vaše Županije i na jednom mjestu ćete dobiti sve informacije. I za razliku od HITRO.HR-a, na istom mjestu ćete obaviti i registraciju obrta. I sada dolazi ono najvažnije. Najveća razlika između poslovanja obrta i d.o.o.-a je u vođenju poslovnih knjiga te u porezima i ostalim naknadama.
Obrtnik vodi knjigu prihoda i rashoda, a d.o.o. vodi dvojno knjigovodstvo prema kontnom planu.
Što to stvarno znači:
- knjiga prihoda i rashoda je evidencija ulaznih i izlaznih računa na osnovu koje možete dobiti obračun PDV-a i na kraju godišnji obračun poreza na dohodak, naknadu za Obrtničku komoru i konačni obračun PDV-a. To je minimum koji obrtnik mora imati.
- dvojno knjigovodstvo prema kontnom planu je dosta kompliciranije voditi, zahtijeva više posla i znanja, ali u konačnici Vam daje puno više informacija o poslovanju
Kod velikog broja knjigovodstvenih programa provlači se logika koja je posljedica općeprihvaćenog stava (a obzirom da obrtnici nisu dužni voditi salda/konti kupaca i dobavljača), kako ne trebaju imati niti dostup do informacija o prometima sa kupcima i dobavljačima, otvorenim računima, plaćenim računima, dugovanjima, stanju itd...). Točno jeste da zakonski te izvještaje obrtnici nisu dužni voditi, ali su oni potrebni svakom poduzetniku koji želi imati kontrolu nad svojim poslovanjem. U svakom slučaju, bilo da si vodite sami knjigovodstvo ili ste angažirali vanjski knjigovodstveni servis - obratite pažnju i pitajte unaprijed da li takve izvještaje možete dobiti u bilo kada tijekom godine. Svakako ćete željeti znati u svakom trenutku koliko Vam je tko tužan i koliki su Vam troškovi, i ukoliko te informacije nećete moći dobiti od knjigovođe u roku par dana - Vaše poslovanje može trpiti znatne štete. Prag tolerancije poduzetnika novije generacije prema ovakvim nelogičnostima sve je manji, ali to ne znači da se i oni ne nalaze u velikim problemima kada zbog toga moraju naknadno mijenjati knjigovođu i knjigovodstveni program.
Prednošći obrta smatra se i to što može "slobodno" podizati gotovinu sa žiro računa. I tu je najveći problem i zabluda koja se javlja, a obrtnike svrstava u grupu onih koji po svojoj prirodi žele prevariti državu za poreze. Zbog te mogućnosti, obrtnik (vlasnik obrta) si ne isplaćuje plaću već paušalno mjesečno plaća doprinose u visino oko 2.300kn, bez obzira na to koliko je stvarno zaradio. Isto tako obrtnici moraju plaćati paušale poreza na dohodak kroz cijelu godinu bez obzira na stvarni dohodak, a tek po godišnjem obračunu će moći dobiti eventualni povrat poreza. Problem kod podizanja gotovine sa žiro-računa je u tome što sva gotovina koju podignete, a niste je "pravdali" računima, ulazi u dohodak i na kraju na nju plaćate "HARAČ" - 20% mirovinsko, 15% zdravstveno, i na ono što ostane porez i prirez. Znači da to definitivno nije način na koji obrtnik može prevariti državu za poreze.
Glavni način na koji poslovni subjekti utajuju poreze - je neizdavanje računa i naplata u gotovini, a u tome su i obrt i d.o.o u istom položaju. Ukoliko ste mislili da ćete gotovinu u obrtu izvlačiti preko putnih naloga - oprez! Obrtnici su i ovdje u lošijem položaju - te Vam službenik na Poreznoj upravi može iz samo njemu poznatih razloga, jednostavno ne priznati putne naloge za putovanja koja su stvarno obavljena i imate sve dokaze i priloge. Zašto? Jednostavno zato što im se čini da ste previše putovali, i zato što to mogu.
Pomirite se sa jednim - poreze morate plaćati i to u nekom omjeru u odnosu na prihode. Ukoliko to nije slučaj postati ćete meta poreznih kontrola.
No nije baš sve tako crno. Postoji dosta načina na koji možete smanjiti količinu poreza koji morate platiti. Najbolji zakonski način je da imate dokumentirane troškove. Dobra stvar je i to što se porez obračunava po završetku godine pa imate vremena za isplanirati te troškove (pod uvjetom da iz knjigovodstvenog programa možete prije kraja godine, odnosno u bilo kojem trenutku dobiti sve potrebne izveštaje i stanja).
Prvo o čemu trebate razmisliti je da li možete izbjeći mjesečno plaćanje paušala za mirovinsko i zdravstveno. To možete izbjeći tako da vlasnik obrta bude onaj tko je već negdje zaposlen. U tom slučaju se mirovisko i zdravstveno plaća samo na čisti dohodak po godišnjem obračunu. Možete si malo pustiti mašti na volju, obzirom da su paušalni doprinosi za obrtnika kao što smo već rekli cca 2.300 kn mjesečno.
Obrtnik plaća porez na dohodak na kraju godine te PDV kroz obračunska razdoblja (mjesečno, tromjesečno). Veliki obrtnici plaćaju poreze na dobit i vode dvojno knjigovodstvo kao i d.o.o.-i. Porez na dohodak se plaća na čisti dohodak po obračunu na kraju godine. Čisti dohodak je razlika izmeđ prihoda i rashoda umanjena za porezno priznate olakšice (osobni odbotak, uzdržavani članovi, porezno priznate olakšice, itd...)
Prilikom registracije obrta imate mogućnost u obrt unijeti određenu imovinu (oprema, strojevi, namještaj, automobil, kompjuter itd...). To će Vam dati mogućnost da si u troškove na kraju godine, knjižite njihovu amortizaciju - prevedeno, gotovina koju možete podići sa računa bez poreza. O tome trebate razmišljati odmah na početku, inače ćete na svu gotovinu koju budete dizali sa računa bez "pravdanja", platiti više od 50% davanja i doprinosa.
PDV je priča za sebe. Ukupnu obavezu PDV-a možete smanjiti jedino tako da ste stvarno kupili robu ili platili usluge koji se odnose na Vaš obrt te dobili odgovarajući račun.
U troškove si možete knjižiti i 30% iznosa kućnih režija (struja, voda, plin). Telefon/internet si možete prebaciti na obrt te u tom slučaju knjižite 100% troška.
Ukoliko ste u obrt unijeli osobni automobil, 70% troškova održavanja i goriva vam ulazi u troškove te cjelokupni trošak osiguranja i registracije.
U trošak PDV-a Vam ulazi adekvatan iznos postotku prizantog troška.
Ukoliko imate dijete koje ide u srednju školu ili na fax, možete mu isplaćivati stipendiju koja Vam također ide u trošak. Ukoliko planirate nekoga zaposliti u obrtu, neka bude najmanje mjesec dana prijavljen na zavodu za zapošljavanje, jer si u tom slučaju njegovu plaću možete knjižiti u dvostruki trošak godinu dana. Znači onoliko koliko isplatite plaće (u bruto II iznosu) toliko vam ostaje neoporezive gotovine. U to ne ulaze nagrade (npr. božićnica) jer je ona neoporeziva do iznosa od 2.000 kn.
Država daje određene poticaje, ali budući da se tu situacija stalno mijenja, treba stalno provjeravati što je aktualno. Nemojte se obeshrabriti da je poticaje nemoguće dobiti. Uvjeti su realni i ukoliko ih zadovoljavate velika je vjerojatnost da dobijete poticaj.
| OBRT: | TRGOVAČKO DRUŠTVO: | |
| Temeljni kapital: | Nema | 20.000 kn |
| Troškovi osnivanja: | cca 1.000,00 kuna | cca 6.000,00 kuna |
| Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: | max 15 dana | max 40 dana |
| Mjesto registracije: | Nadležni ured državne uprave u Županiji ili Gradu | Trgovački sud |
| Odgovornost: | Imovinom obrta | Visinom temeljnog kapitala |
| Knjigovodstvo: | Jednostavno knjigovodstvo | Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu |
| Članstvo u Komori: | Hrvatska obrtnička komora | Hrvatska gospodarska komora |
| Djelatnosti: | Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme za vezane obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte | Sve dopuštene djelatnosti |
| Porezne stope: | Progresivna 15%, 25%, 35%, 45% (ovisno o visini dohotka) | 20% |
| Zaposleni: | Nema ograničenja | Nema ograničenja |
| Plaćanje poreza na dodanu vrijednost: | Naplaćeni račun | Izdani račun |
| Minimalni doprinosi | 2.300kn mjesečno | Nije određeno |
|
Opće osnovice |
|
|
Najniža mjesečna osnovica |
2.714,60 kn |
|
Najviša mjesečna osnovica |
46.536,00 kn |
|
Najviša godišnja osnovica |
558.432,00 kn |
|
Mjesečne osnovice za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem |
||||||||
|
Osnova obveznog osiguranja |
Osnovica |
Mirovinsko osiguranje |
Zdravstveno osiguranje |
ZZNR |
Ukupni doprinos |
|||
|
Samostalna djelatnost obrta |
||||||||
|
Obveznici poreza na dohodak |
5.041,40 |
20% |
15% |
0,5% |
1.789,70 |
|||
|
Obveznici poreza na dobit (poduzet. plaća) |
8.531,60 |
20% |
15% |
0,5% |
3.028,72 |
|||
|
Porez plaćaju u paušalnom iznosu |
3.102,40 |
20% |
15% |
0,5% |
1.101,35 |
|||
|
Samostalna djelatnost slobodnih zanimanja |
||||||||
|
Dohodak od samostalne djelatnosti |
8.531,60 |
20% |
15% |
0,5% |
3.028,72 |
|||
|
Ostale samostalne djelatnosti |
5.041,40 |
20% |
15% |
0,5% |
1.789,70 |
|||
|
Samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva |
||||||||
|
Dohodak od samostalne djelatnosti |
4.265,80 |
20% |
15% |
0,5% |
1.514,36 |
|||
|
Porez plaćaju u paušalnom iznosu |
3.102,40 |
20% |
15% |
0,5% |
1.101,35 |
|||

Predaja dokumenata elektroničkim putem, preko sustava: