Log in
Valdez

Valdez

ZAKON O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

 

HRVATSKI SABOR

2822

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Proglašavam Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23. studenoga 2012. godine.

Klasa: 011-01/12-01/143

Urbroj: 71-05-03/1-12-2

Zagreb, 28. studenoga 2012.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje Evidencije obveznika fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera koju provode obveznici fiskalizacije, kako bi se omogućio efikasan nadzor ostvarenog prometa u gotovini.

2. Jedinstveni identifikator računa je alfanumerički zapis koji se programski generira iz određenog seta podataka.

3. Elementima računa smatraju se podaci: osobni identifikacijski broj (OIB) obveznika fiskalizacije, datum i vrijeme, broj računa, oznaka je li obveznik fiskalizacije u sustavu poreza na dodanu vrijednost, iznos računa razvrstan po poreznoj stopi (zbrojni iznos naknade i poreza, iznos oslobođenja), način plaćanja, osobni identifikacijski broj (OIB) operatera naplatnog uređaja i zaštitni kod izdavatelja.

4. Zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije je alfanumerički zapis kojim se potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije i izdanog računa.

5. Promet gotovinom je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka, ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije.

6. Poslovni prostor je svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost. Poslovnim prostorom smatra se i prostor koji obveznik fiskalizacije radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara ili provedbu sličnih djelatnosti. Za djelatnosti koje se obavljaju na terenu obveznik fiskalizacije samostalno određuje potrebu zasebnog vođenja pokretnog poslovnog prostora ovisno o prirodi posla.

7. Mali obveznici fiskalizacije jesu obveznici fiskalizacije za koje je propisan pojednostavnjeni postupak fiskalizacije.

II. OBVEZNIK FISKALIZACIJE

Članak 3.

Obveznikom fiskalizacije smatra se:

1. fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak te

2. pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema članku 2. Zakona o porezu na dobit

za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Članak 4.

Malim obveznikom fiskalizacije smatra se obveznik fiskalizacije iz članka 3. točke 1. ovoga Zakona kojemu se dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.

Članak 5.

Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima:

1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu,

2. naplata cestarine,

3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima,

4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima,

5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu,

6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama,

7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata,

8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja,

9. vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata,

10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te

11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Članak 6.

Polazeći od specifičnosti obavljanja određene djelatnosti, Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra financija donijeti odluku o oslobođenju određene djelatnosti od propisane obveze fiskalizacije u prometu gotovinom.

Članak 7.

Ako obveznik fiskalizacije ostvaruje promet od različitih djelatnosti, izuzet je od obveze fiskalizacije samo za djelatnosti taksativno propisane člankom 5. ovoga Zakona te za djelatnosti oslobođene od obveze fiskalizacije na temelju odluke iz članka 6. ovoga Zakona.

Članak 8.

(1) Obveznici fiskalizacije dužni su provoditi postupak fiskalizacije u prometu gotovinom.

(2) Obveznici fiskalizacije dužni su prije početka izdavanja računa za promet u gotovini izvršiti sve radnje propisane ovim Zakonom za provedbu postupka fiskalizacije izdavanja računa.

III. SADRŽAJ RAČUNA

Članak 9.

(1) Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije račun, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati ove podatke:

1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),

2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju,

3. oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo,

4. Jedinstveni identifikator računa i

5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.

(2) Obveznici fiskalizacije iz članka 3. ovoga Zakona dužni su na računu iskazati sve podatke propisane stavkom 1. ovoga članka bez obzira na način na koji se obavlja naplata računa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obveznici fiskalizacije koji ostvareni promet naplaćuju sredstvom koje se ne smatra gotovinom prema članku 2. točki 5. ovoga Zakona, nisu dužni iskazati podatke iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Preslike izdanih računa obveznik fiskalizacije dužan je čuvati u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona te posebnih propisa.

Članak 10.

(1) Oznaku operatera na naplatnom uređaju, kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu iz članka 9. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s osobnim identifikacijskim brojem te osobe. Osobni identifikacijski broj (OIB) operatera naplatnog uređaja, dostavlja se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi kao element računa, kod provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao osobni identifikacijski broj (OIB) operatera može se dostaviti osobni identifikacijski broj (OIB) obveznika fiskalizacije ako se radi o djelatnostima fizičkih osoba, o izdavanju računa putem samonaplatnih uređaja te u ostalim sličnim slučajevima.

Članak 11.

(1) Broj računa, koji je prema odredbama posebnih propisa sastavni dio računa, obveznici fiskalizacije iz članka 3. ovoga Zakona, kod provedbe postupka fiskalizacije iskazuju u polju broj računa u tri dijela:

1. numerički broj računa,

2. oznaka poslovnog prostora i

3. broj naplatnog uređaja.

(2) Numerički broj računa iz stavka 1. točke 1. ovoga članka mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru. Pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom, koji predočuje za potrebe poreznog nadzora.

(3) Neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine kreće od broja 1 do broja n, po svakom poslovnom prostoru, odnosno po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru.

IV. EVIDENCIJA OBVEZNIKA FISKALIZACIJE U PROMETU GOTOVINOM

Članak 12.

(1) Obveznik fiskalizacije dužan je radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa od Financijske agencije nabaviti digitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka.

(2) Ministar financija propisat će pravilnikom upute za obveznike fiskalizacije o postupcima pribavljanja odgovarajućih certifikata.

Članak 13.

Financijska agencija vodi Evidenciju obveznika fiskalizacije, a prema podacima o preuzetim digitalnim certifikatima za postupak fiskalizacije.

Članak 14.

Evidencija iz članka 13. ovoga Zakona sadrži osobni identifikacijski broj (OIB), ime i prezime/naziv obveznika fiskalizacije, broj izdanih digitalnih certifikata i vrijeme važenja izdanih certifikata.

V. POSTUPAK FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA

Članak 15.

(1) Radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa, kada se izdaju računi koji se naplaćuju u gotovini obveznik fiskalizacije dužan je izdavati račune koji sadrže Jedinstveni identifikator računa.

(2) Radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa obveznik fiskalizacije, iz stavka 1. ovoga članka, dužan je dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost.

Članak 16.

(1) Obveznik fiskalizacije radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa prema članku 15. ovoga Zakona dužan je izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.

(2) Elektronički naplatni uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.

Izdavanje računa koji sadrži Jedinstveni identifikator računa

Članak 17.

(1) Obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja svakog računa za promet u gotovini, elektronički potpisuje elemente računa te ih dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze. Ministar financija propisat će pravilnikom oblik i strukturu poruka s obveznim elementima računa.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani elementi računa te jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom.

(3) Ako su kumulativno ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo financija, Porezna uprava elementima računa, iz članka 2. točke 3. ovoga Zakona, određuje Jedinstveni identifikator računa te isti vraća obvezniku fiskalizacije putem uspostavljene elektroničke veze. Kao kratica za Jedinstveni identifikator računa koristi se oznaka: JIR. Ministar financija propisat će pravilnikom duljinu i tip zapisa za Jedinstveni identifikator računa.

(4) Ako na temelju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava ne može odrediti Jedinstveni identifikator računa, vraća obvezniku fiskalizacije poruku o odbijanju određivanja Jedinstvenog identifikatora računa putem uspostavljene elektroničke veze.

(5) Ministar financija propisat će pravilnikom, za potrebe provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa, protokole i sigurnosne mehanizme za razmjenu poruka, model primjene kod kojeg se koristi centralni informacijski sustav obveznika fiskalizacije za slanje i potpisivanje elektroničkih poruka, model primjene u kojem se slanje i potpisivanje poruka obavlja pojedinačno na elektroničkim naplatnim uređajima, standardne poruke o greškama, kao i protokole o postupanju u slučaju grešaka.

Članak 18.

U slučajevima iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, jedinstveni identifikator računa te zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije, uz ostale obvezne podatke propisane člankom 9. ovoga Zakona, ispisuju se na računu za promet u gotovini, prilikom ispisa računa iz elektroničkog naplatnog uređaja. Ministar financija propisat će pravilnikom načine generiranja, duljinu i tip zapisa za zaštitni kod izdavatelja računa.

Dostavljanje podataka o poslovnim prostorima

Članak 19.

(1) Obveznik fiskalizacije iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost.

(2) Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa, podatak o poslovnim prostorima iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati ove podatke:

1. OIB,

2. oznaku poslovnog prostora,

3. adresu poslovnog prostora,

4. tip poslovnog prostora,

5. radno vrijeme i radne dane te

6. datum početka primjene važenja podataka koji se dostavljaju.

(3) Oznaka poslovnog prostora iz stavka 2. točke 2. ovoga članka mora biti označena na isti način kao što će se navoditi na samom računu u dijelu broja računa – oznaka poslovnog prostora, propisanog u članku 11. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona.

(4) Kao tip poslovnog prostora, iz stavka 2. točke 4. ovoga članka navodit će se način poslovanja (vrsta djelatnosti, internetska trgovina, pokretna trgovina i slično) u svim slučajevima kada nije moguće naznačiti adresu poslovnog prostora.

(5) Podatke iz stavka 2. ovoga članka obveznik fiskalizacije dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru. Podaci se potpisuju ispravnim digitalnim certifikatom te dostavljaju putem uspostavljene elektroničke veze s početkom obveze fiskalizacije, a prije početka dostave računa za promet u gotovini.

(6) Ministarstvo financija, Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani podaci te jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom, te ako su kumulativno ispunjeni uvjeti vraća potvrdu o zaprimljenosti.

(7) Ako na temelju uvjeta iz stavka 6. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava ne može zaprimiti podatke o poslovnim prostorima, vraća obvezniku fiskalizacije poruku o odbitku zaprimanja podataka putem uspostavljene elektroničke veze.

(8) Ako se promijene podaci sadržani u stavku 2. ovoga članka po pojedinom poslovnom prostoru, a osobito ako se u nekom poslovnom prostoru djelatnost prestane obavljati ili obveznik fiskalizacije počinje obavljati djelatnost u novom poslovnom prostoru, obveznik fiskalizacije dužan je prije početka primjene promijenjenih podataka dostaviti podatke o promjenama na način propisan stavkom 5. ovoga članka.

(9) Ministar financija propisat će pravilnikom oblik i strukturu poruka za podatke o poslovnim prostorima.

(10) Ministar financija propisat će pravilnikom, za potrebe dostave podataka o poslovnim prostorima, protokole i sigurnosne mehanizme za razmjenu poruka, model primjene kod kojeg se koristi centralni informacijski sustav obveznika fiskalizacije za slanje i potpisivanje elektroničkih poruka, model primjene u kojem se slanje i potpisivanje poruka obavlja pojedinačno na elektroničkim naplatnim uređajima, standardne poruke o greškama kao i protokole o postupanju u slučaju grešaka.

Fiskalizacija u prometu gotovinom malih obveznika fiskalizacije

Članak 20.

(1) Iznimno od odredbe članaka 15. i 16. ovoga Zakona, mali obveznici fiskalizacije iz članka 4. ovoga Zakona dužni su izdati račun koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa.

(2) Uvezanu knjigu računa prije početka upotrebe ovjerava Ministarstvo financija, Porezna uprava.

(3) Mali obveznici fiskalizacije provode postupak fiskalizacije izdavanjem računa na način propisan stavcima 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjujući postupke fiskalizacije izdavanja računa propisane člankom 17., člankom 18. i člankom 19. ovoga Zakona.

(4) Ministar financija propisat će pravilnikom sadržaj te postupak ovjere uvezane knjige računa.

VI. POSEBNE ODREDBE

Nemogućnost izdavanja računa koji sadrži Jedinstveni identifikator računa

Članak 21.

(1) Iznimno od članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju prekida uspostavljene veze iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, obveznik fiskalizacije izdaje račune sa sadržajem propisanim člankom 9. ovoga Zakona, bez podataka o Jedinstvenom identifikatoru računa.

(2) Obveznik fiskalizacije dužan je u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do prekida veze, uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava će svim dostavljenim računima iz stavka 2. ovoga članka odrediti Jedinstveni identifikator računa te ga dostaviti obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa.

Prestanak rada elektroničkog naplatnog uređaja prilagođenog za provedbu fiskalizacije

Članak 22.

(1) Ako dođe do potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja iz članka 16. ovoga Zakona, obveznik fiskalizacije izdaje račune prema postupku propisanom člankom 20. ovoga Zakona za male obveznike fiskalizacije.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obveznik fiskalizacije obvezan je u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja uspostaviti rad naplatnog uređaja na način propisan člankom 16. ovoga Zakona.

(3) U roku iz stavka 2. ovoga članka obveznik fiskalizacije dužan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti sve izdane račune, putem uspostavljene elektroničke veze.

(4) Ministarstvo financija, Porezna uprava će svim dostavljenim računima iz stavka 3. ovoga članka, odrediti Jedinstveni identifikator računa te ga dostaviti obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa.

(5) Obveznik fiskalizacije dužan je na preslikama ispostavljenih računa iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona dopisati podatak o dobivenom Jedinstvenom identifikatoru računa odmah po zaprimanju.

Provedba postupka fiskalizacije na područjima na kojima nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka

Članak 23.

(1) Ako obveznik fiskalizacije obavlja djelatnost ili dio djelatnosti u poslovnom prostoru koji se nalazi na području na kojem nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom, obveznik fiskalizacije za taj dio djelatnosti postupak fiskalizacije izdavanja računa provodit će na način propisan člankom 20. ovoga Zakona za male obveznike djelatnosti, sve dok se ne ostvari mogućnost veze.

(2) Nemogućnost uspostave veze za razmjenu podataka obveznik fiskalizacije dokazuje potvrdom Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (u daljnjem tekstu: HAKOM), s rokom važenja od godine dana.

(3) Ministar financija propisat će pravilnikom obveze obveznika fiskalizacije te postupak dokazivanja u slučajevima nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka.

Članak 24.

Sve obveze propisane odredbama ovoga Zakona za izdavanje računa (sadržaj računa, broj računa) na odgovarajući način primjenjuju se i kod izdavanja računa za storniranje računa odnosno kod računa u kojima se iskazuje djelomični ili cjeloviti povrat robe ili usluga. Ako se po storniranju računa izvršava povrat plaćenih iznosa u gotovom novcu, moguće je provesti postupak fiskalizacije i po računima s iskazanim negativnim predznakom.

Obavijest o računu

Članak 25.

(1) Obveznik fiskalizacije dužan je u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun.

(2) Ministar financija propisat će pravilnikom izgled i sadržaj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 26.

(1) Kupac te svaki primatelj računa dužan je zadržati izdani račun nakon izlaska iz poslovnog prostora.

(2) Kupac je dužan na zahtjev ovlaštene osobe, službenika Porezne uprave pokazati izdani račun.

Provjera računa

Članak 27.

(1) Kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.

(2) Provjera se obavlja slanjem SMS poruke ili upitom na web servis dostupan na internetskoj stranici Porezne uprave.

(3) Račune malih obveznika fiskalizacije, račune izdane u slučajevima iz članka 22. ovoga Zakona te račune iz stavka 1. ovoga članka, kupci, odnosno primatelji računa mogu radi provjere dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave predajom službeniku ili dostavom u za to predviđene sandučiće u ispostavama Porezne uprave.

(4) Ministar financija propisat će pravilnikom upute o načinima provjere izdanih računa putem servisa Porezne uprave slanjem SMS poruke ili upitom na web servis.

VII. PLAĆANJA IZMEĐU OBVEZNIKA FISKALIZACIJE GOTOVIM NOVCEM

Članak 28.

(1) Ovim člankom uređuje se plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem.

(2) Gotov novac, u smislu ovoga članka, jesu novčanice kune i kovani novac kune i lipe. Plaćanje gotovim novcem jest izravna predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.

(3) Obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije, ako drugačije nije propisano posebnim poreznim propisom:

– za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kuna po jednom računu,

– za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem,

– za namjene na temelju posebne odluke ministra financija.

Obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem građanima, osim za namjene koje se, prema propisima koji uređuju porez na dohodak, plaćaju putem računa građanina. Svaku isplatu gotovog novca građanima obveznik fiskalizacije je dužan evidentirati prema posebnim propisima prema kojima vodi poslovne knjige.

(4) Obveznik fiskalizacije je dužan gotov novac, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma temeljem članka 29. ovoga Zakona, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana.

(5) Obveznik fiskalizacije, koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čiji je redoslijed plaćanja propisan posebnim propisima, ne može plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni.

(6) Obveznik fiskalizacije iz stavka 5. ovoga članka dužan je primljeni gotov novac uplatiti na svoj račun za redovno poslovanje u banci odmah, a najkasnije idući radni dan.

Članak 29.

(1) Obveznik fiskalizacije, osim onoga iz članka 28. stavka 6. ovoga Zakona, može zadržati gotov novac u blagajni na kraju radnog dana do visine blagajničkog maksimuma. Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše do iznosa iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Mjerila za određivanje iznosa do kojeg može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije je veličina obveznika fiskalizacije sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. Temeljem toga kriterija obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum najviše u iznosu od:

– mikro subjekt i fizičke osobe 10.000,00 kuna,

– mali subjekt 30.000,00 kuna,

– srednji subjekt 50.000,00 kuna.

(3) Blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.

(4) Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva, mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100.000,00 kuna.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, obveznik fiskalizacije može propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru, ali najviše do visine od 15.000,00 kuna.

(6) Obveznik fiskalizacije koji obavlja mjenjačke poslove, neovisno o odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka, može utvrditi blagajnički maksimum u iznosu do 100.000,00 kuna.

VIII. NADZOR

Članak 30.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava.

(2) Ako se tijekom nadzora utvrdi da obveznik fiskalizacije ne provodi postupak fiskalizacije na način opisan u članku 8., članku 16., članku 17. stavku 1. i članku 20. ovoga Zakona Ministarstvo financija, Porezna uprava može rješenjem zabraniti poreznom obvezniku daljnji rad do uklanjanja razloga zbog kojih je zabrana izrečena.

(3) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) Zabrana obavljanja djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija.

IX. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 31.

Za sva pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

Članak 32.

Prekršajni postupak zbog povreda odredaba ovoga Zakona u prvom stupnju provodi nadležno prekršajno tijelo Ministarstva financija, Porezne uprave.

Članak 33.

Po postupcima iz ovoga Zakona ne plaćaju se upravne pristojbe.

X. NOVČANE KAZNE ZA POREZNE PREKRŠAJE

Članak 34.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se obveznik fiskalizacije ako:

1. izdaje račune koji ne sadrže sve Zakonom propisane podatke (članak 9. stavci 1. i 2., članak 15. stavak 1.)

2. ne dostavi podatak o poslovnim prostorima (članak 15. stavak 2. i članak 19. stavak 1.)

3. dostavi podatak o poslovnim prostorima bez svih Zakonom propisanih podataka (članak 19. stavak 2.)

4. ne dokaže nemogućnost uspostave veze za razmjenu podataka potvrdom HAKOM-a (članak 23. stavak 2.)

5. ako plaća gotovim novcem suprotno odredbi članka 28. stavka 3. ovoga Zakona

6. ako iznos primljene gotovine ne položi na račun prema odredbama članka 28. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, obvezniku fiskalizacije.

Članak 35.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se obveznik fiskalizacije ako:

1. za potrebe dostave elemenata računa ne poveže oznaku operatera i OIB operatera na naplatnom uređaju te ne dostavi OIB operatera Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 10.)

2. ne osigura izdavanje brojeva računa na način propisan odredbama ovoga Zakona (članak 11.)

3. radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa od Financijske agencije ne nabavi digitalni certifikat (članak 12.)

4. u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do prekida veze, ne uspostavi elektroničku vezu te ne dostavi sve izdane račune (članak 21. stavak 2.)

5. u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja ne uspostavi rad naplatnog uređaja te ne dostavi izdane račune (članak 22. stavci 2. i 3.)

6. na preslikama ispostavljenih računa iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, ne dopiše ili ne dopiše pravodobno podatak o dobivenom Jedinstvenom identifikatoru računa (članak 22. stavak 5.)

7. kod izvršavanja storna računa ne postupa sukladno odredbama za izdavanje računa (članak 24.)

8. u poslovnom prostoru na svakom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu ne istakne obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun (članak 25.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, obvezniku fiskalizacije.

Članak 36.

Novčanom kaznom od 200,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se kupac te svaki primatelj računa koji ne zadrži izdani račun nakon izlaska iz poslovnog prostora ili ga ne pokaže na zahtjev službene osobe (članak 26.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Od 1. siječnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.).

(2) Od 1. travnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije, koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka, i to obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak.

(3) Od 1. srpnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije.

(4) Ministar financija propisat će pravilnikom način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja koje mogu provesti obveznici fiskalizacije prije početka obveze fiskalizacije.

Ovlasti ministra

Članak 38.

Ovlašćuje se ministar financija da u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ove odredbe pravilnikom propiše:

1. upute za obveznike fiskalizacije o postupcima pribavljanja odgovarajućih certifikata iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona,

2. duljinu i tip zapisa za Jedinstveni identifikator računa (JIR) koji će Porezna uprava dostavljati kao potvrdu o uredno zaprimljenim elementima računa iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona,

3. oblik i strukturu poruka s obveznim elementima računa iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona,

4. načine generiranja, duljinu i tip zapisa za zaštitni kod izdavatelja računa kojim se potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije i izdanog računa iz članka 18. ovoga Zakona,

5. oblik i strukturu poruka za podatak o poslovnim prostorima iz članka 19. ovoga Zakona,

6. protokole i sigurnosne mehanizme za razmjenu poruka, model primjene kod kojeg se koristi centralni informacijski sustav obveznika fiskalizacije za slanje i potpisivanje elektroničkih poruka, model primjene u kojem se slanje i potpisivanje poruka obavlja pojedinačno na elektroničkim naplatnim uređajima, standardne poruke o greškama, protokole o postupanju u slučaju grešaka iz članka 17. stavka 5. i članka 19. stavka 10. ovoga Zakona,

7. sadržaj te postupak ovjere uvezane knjige računa iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona,

8. obveze obveznika fiskalizacije te postupak dokazivanja u slučajevima nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona,

9. izgled i sadržaj obavijesti o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona,

10. upute o načinima provjera izdanih računa putem servisa Porezne uprave (sms, web) iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona te

11. način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja koje mogu provesti obveznici fiskalizacije prije početka obveze fiskalizacije iz članka 37. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 39.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2013. godine, osim članka 25., članka 26. i članka 35. stavka 1. točke 8. koji stupaju na snagu 1. srpnja 2013. godine te članka 23. stavka 2. i članka 38. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu osmoga dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/12-01/10

Zagreb, 23. studenoga 2012.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v.r.

Besplatna fiskalna blagajna uz knjigovodstvo

Brine li Vas sadrže li vaši računi sve propisane podatke i ispunjavate li sve zahtjeve koje obveznicima fiskalizacije nalaže Zakon o fiskalizaciji?

Što je fiskalizacija?

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisane su mjere koje su dužni provoditi obveznici fiskalizacije zbog učinkovitijeg nadzora nad ostvarenim prometom gotovinom. Uvodi se obveza izdavanja računa putem softwer-ski prilagođenih rješenja za postupke fiskalizacije računa (nema više izdavanja računa iz Excela, Worda, paragon blokova itd.)!

Tko su obveznici fiskalizacije?

  • Fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak na osnovi samostalne djelatnosti (čl. 18 Zakona o porezu na dohodak),
  • Pravne i fizičke osobe, obveznici poreza na dobit (čl. 2 Zakona o porezu na dobit, osim izuzetih djelatnosti).

Koje su obaveze obveznika fiskalizacije koji koriste online knjigovodstvo?

  • donijeti interni akt kojim se popisuju poslovni prostori u kojima se obavlja djelatnost te određuje način numeriranja računa,
  • od Financijske agencije nabaviti digitalni certifikat za fiskalizaciju
  • istaknuti upozoravajuću naljepnicu o obvezi izdavanja/primanja računa
  • imati računalo i internet vezu.

Koje podatke mora sadržavati račun?

  • 1. broj i datum izdavanja,
  • 2. vrijeme izdavanja,
  • 3. ime/naziv, adresu i OIB poduzetnika,
  • 4. mjesto gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena,
  • 5. količinu i naziv isporučenih dobara/obavljene usluge,
  • 6. ukupnu svotu naknade i poreza,
  • 7. oznaku operatera koji je račun izdao,
  • 8. oznaku načina plaćanja,
  • 9. jedinstveni identifikator računa (JIR)
  • 10. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije računa

Podatke pod točkama od 1. do 8. moraju na svojim računima iskazati svi obveznici fiskalizacije, bez obzira na način plaćanja. Podatke pod točkom 9. i 10. moraju iskazati obveznici fiskalizacije koji provode postupak fiskalizacije izdavanja računa.

Što su to fiskalne blagajne?

Fiskalna blagajna predstavlja programsko rješenje koje komunicira s Poreznom upravom. Gotovinski računi se šalju na ovjeru u Poreznu upravu, a dobiveni JIR služi i kao potvrda da je Porezna uprava račun zaprimila.

Koja je cijena fiskalne blagajne putem online knjigovodstva?

Cijena knjigovodstva kreće se od 200 kn+pdv mjesečeno, i uz bilo koji paket knjigovodstvenih usluga fiskalna blagajna je besplatna.
U cijeni usluge Online knjigovodstva plaća se mjesečna pretplata koja je u pravilu i do 50% niža od cijene knjigovodstvenih usluga putam klasičnog knjigovodstva, a korištenje programa i dodataka za fiskalizaciju računa ne naplaćuje se dodatno. Uvjet je da posjedujete računalo i internet vezu za spajanje na program.

Ukoliko pak nemate računalo s kojim bi se mogli spojiti na program za izdavanje i fiskalizaciju računa, slobodnos nas kontaktirajte za ostale moguće opcije.

Besplatna fiskalna blagajna bez knjigovodstva

Ukoliko Vam je dovoljna samo fikskalna blagajna, i ne trebate knjigovodstvene usluge, na tržištu postoje i takve opcije.

Fiskalizacija - pitanja i odgovori

1. Poduzeće je veleprodaja i nema naplate računa gotovinom niti karticama, sve se naplaćuje uplatom na račun, da li sam obveznik fiskalizacije?

Obveznici fiskalizacije prema Zakonu jesu:
  • fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i
  • pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit,
za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti:
  • izuzete od obveze izdavanja računa te
  • izuzete od obveze fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Navedene radnje potrebno je učiniti za sve djelatnosti osim za djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

Dakle, društvo koje ostvaruje promet u veleprodaji naplatom svih računa uplatom na račun, je obveznik fiskalizacije te mora prilagoditi poslovanje kao svi obveznici fiskalizacije (prilagoditi sadržaj računa, donijeti interni akt te istaknuti upozoravajuću naljepnicu. Međutim, ako ne naplaćuje račune u gotovini, onda nije obveznik fiskalizacije izdavanja računa na način da izdaje račune putem prilagođenih naplatnih uređaja koje dostavlja elektroničkim putem na ovjeru u Poreznu upravu te stoga nije ni obvezan nabaviti ili prilagoditi naplatni uređaj.

2. Da li se plaćanje karticama Maestro, Visa, Mastercard i American Express i ostalim bilo debitnim bilo kreditnim karticama smatra prometom gotovinom s obzirom da se takvo plaćanje direktno evidentira na žiro računu izdavatelja računa (poreznog obveznika) i kao takvo da li podliježe procesu autorizacije?

Plaćanje karticama Maestro, Visa, Mastercard, American Express i drugim kreditnim i debitnim karticama smatra se prometom u gotovini, za koji je potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa. Nije potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa ako se plaća općom uplatnicom na račun, i ako se plaća sa računa na račun.

3. Ako sve račune naplaćujem uplatom na račun jesam li dužan nabaviti certifikat od Fine te kupiti naplatni uređaj?

Svi porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti ili su pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit – jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Navedene radnje potrebno je učiniti za sve djelatnosti osim za djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona.

Ako obveznik fiskalizacije sve račune naplaćuje uplatom na račun, dakle nema naplate računa sredstvima koje Zakon smatra gotovinom, ne mora nabaviti certifikat od Fine niti izdavati račune iz prilagođenog naplatnog uređaja, međutim ne smije niti primiti uplatu sredstvima koji se smatraju gotovinom.

4. Jesu li neprofitne organizacije (ustanove – vrtići, škole, fakulteti…; udruge – rukometni klub, udruga građana…; turističke zajednice te ostale slične pravne osobe) obveznici fiskalizacije?

Neprofitne organizacije smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Znači neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije.

Neprofitne organizacije koje jesu obveznici fiskalizacije dužni su provoditi sve radnje kao i ostali obveznici fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

5. Jesu li mjenjači obveznici fiskalizacije, s obzirom da koriste programe ovjerene od HNB?

Mjenjači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

6. Jesu li otkupljivači zlata te otkupljivači sekundarnih sirovina obveznici fiskalizacije?

Otkupljivači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

7. Jesu li obveznici fiskalizacije iznajmljivači apartmana, soba i postelja koji paušalno plaćaju porez na dohodak?

Iznajmljivači apartmana, soba i postelja nisu obveznici fiskalizacije. Istima se ne utvrđuje obveza fiskalizacije s obzirom da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti već dohodak od imovine i imovinskih prava.

8. Jesu li obrtnici „paušalisti“ obveznici fiskalizacije?

Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveznici fiskalizacije su: fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit, za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti:

  • izuzete od obveze izdavanja računa te
  • izuzete od obveze fiskalizacije,

Svi ovi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i fiskalizaciju izdavanja računa na način da izdaju račune putem prilagođenih naplatnih uređaja, kako bi se računi ovjerili u PU, te istim putem šalju i poruke o poslovnicama.

Obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to:

  • od 1. siječnja 2013. godine za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.)

  • od 1. travnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije, koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka, i to obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak

  • od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije

Dakle, porezni obveznik iz upita je obveznik fiskalizacije te prema Zakonu treba prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu, dok će postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi ili putem naplatnog uređaja ili putem ovjerene knjige računa.

9. Koje su obveze obveznika fiskalizacije?

Svi obveznici fiskalizacije dužni su provoditi postupak fiskalizacije, a samo oni obveznici koji naplaćuju račune sredstvima koji se smatraju gotovinom provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa.

Provedba postupka fiskalizacije, koju su dužni provoditi svi obveznici fiskalizacije bez obzira na način na koji naplaćuju račune, obuhvaća:

  • donošenje internog akta – o poslovnicama i načinu slijednosti računa; interni akt se zadržava kod poreznog obveznika, ne donosi se u Poreznu upravu, ali se predočuje za potrebe poreznog nadzora
  • prilagodbu sadržaja računa – uz već obvezne podatke svi računi moraju sadržavati: datum i vrijeme izdavanja, oznaku operatera kao oznaku osobe koja je izdala račun te oznaku načina plaćanja te
  • isticanje naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa

Provedba postupka fiskalizacije izdavanja računa, koji provode svi obveznici fiskalizacije koji naplaćuju obavljene usluge i isporučena dobra sredstvima koji se smatraju gotovinom, obuhvaća nabavku prilagođenog naplatnog uređaja (uz korištenje certifikata Fine i Internet veze za razmjenu podataka):

  • dostavu podataka o poslovnim prostorima u kojima se naplaćuje gotovinom – kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka
  • fiskalizaciju izdanih računa – ovjeru izdavanja računa putem uspostavljene veze za razmjenu podataka
  • održavanje kontinuiteta poslovanja – prekid veze, kvar – nabavka knjige uvezanih računa

10. Jesu li su caffe barovi što uslužuju samo piće obveznici fiskalizacije od 01.01 ili od 01.07?

Prema Zakonu od 1. siječnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije:

  • velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu (bez obzira na djelatnost koja se obavlja), te
  • za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.)

Djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane je naziv područja djelatnosti iz NKD 2007. Što sve navedeno područje uključuje propisano je Zakonom o NKD-u:

  • 55. Smještaj
  • 56. Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

Kako se Zakonom o NKD-u predviđa da u područje oznake I - djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, spada i djelatnost pripreme i usluživanja pića, znači da i za OIB, koji između ostalog, ili kao jedinu djelatnost, obavlja djelatnost u caffe bar-u obveza fiskalizacije započinje 1. siječnja 2013., za ukupnu djelatnost tog OIB-a.

11. Poslovni subjekt u svom sustavu ima restoran i maloprodaju. Kreće li s 01.01.2013. fiskalizacija samo u restoranu i u prodavaonicama ili će se u maloprodaji to moći uraditi kasnije (od 01.04. ili 01.07.13.)?

Prema Zakona od 1. siječnja 2013., obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.), dakle to je kriterij utvrđivanja obveze fiskalizacije. Slijedom navedenog, ako je jedna od djelatnosti koju obavljate djelatnost koja pripada području Oznake I NKD 2007 – obveznik ste fiskalizacije od 1. siječnja 2013. i to za ukupnu djelatnost. Znači da od 1. siječnja 2013. morate započeti provoditi postupke fiskalizacije (prilagodba sadržaja računa i načina numeriranja, donošenje internog akata o poslovnicama te isticanje upozoravajuće naljepnice) te postupak fiskalizacije izdavanja računa u svim djelatnostima za sve račune koje naplaćujete sredstvima koja se smatraju gotovinom.

12. Hoće li OPG, koji prodaje vino iz vlastitog podruma, biti obveznik fiskalizacije i kada?

Prema Zakonu obveza fiskalizacije započinje:

  • za velike i srednje porezne obveznike, te za sve porezne obveznike iz djelatnosti Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I - NKD 2007.) od 01.01.2013. godine;
  • za osobe koje kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (Oznaka G NKD 2007.), i osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja (čl.18. stavak 2. ZOPD) od 01.04.2013.;
  • ostali od 01.07.2013.

OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se i obveznikom fiskalizacije. OPG – prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine, spada u razred A-poljoprivreda, a što znači da je obveznik fiskalizacije od 01.07.2013.

Napominjemo da u ovom trenutku za prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima nije potrebno izdavati račune, a ako nema obveze izdavanja računa, nema ni obveze fiskalizacije (Zakon o porezu na dodanu vrijednost). Nadalje, Zakon predviđa da se od fiskalizacije oslobađa prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima (ali samo vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima).

13. Naše poduzeće (d.o.o.) vrši servisne usluge na terenu. Tri djelatnika izdaju račune kod korisnika. Nije nam jasno kako provesti fiskalizaciju i kome se obratiti za dodatne informacije i pojašnjenja?

Prema Zakonu pružanje usluga na terenu nije isključeno od obveze fiskalizacije. Stoga se poduzeće smatra obveznikom fiskalizacije i mora izvršiti prilagodbu kao i svi obveznici fiskalizacije za postupak fiskalizacije (interni akt o poslovnicama, prilagodba sadržaja računa i numeriranja, isticanje upozoravajuće naljepnice). Ako se kod pružanja usluge na terenu izdaju računi koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju gotovinom, potrebno je provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa na način da se osigura korištenje prijenosnog prilagođenog naplatnog uređaja. Radi dostave računa na ovjeru, obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti podatke o poslovnim prostorima Poreznoj upravi, a na temelju donesenog internog akata. U ovom slučaju svaki djelatnik (ako obavlja zasebne usluge na terenu) može se smatrati zasebnim pokretnim poslovnim prostorom, bez adrese, koji će imati svoj prijenosni naplatni uređaj. Osim navedenog, potrebno je prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa.

14. Što se smatra poslovnim prostorom?

Što se za potrebe fiskalizacije smatra poslovnim prostorom u potpunosti je prepušteno obveznicima fiskalizacije, osim što se minimalno poslovnim prostorom mora smatrati svaki fizički odvojeni zatvoreni poslovni prostor (prostori na različitim adresama). Što obveznik fiskalizacije smatra poslovnim prostorom treba biti jasno propisano internim aktom.

Primjerice, moguće je u jednoj prostoriji voditi dva odvojena poslovna prostora primjerice za potrebe djelatnosti pružanja usluge knjigovodstva i usluge najma ili opet obveznik fiskalizacije može odrediti da mu je svaka ekipa koja pruža usluge na terenu jedan „poslovni“ prostor. Ako obveznik fiskalizacije posluje u mjestu sjedišta, ali jedan dan organizira savjetovanje u nekom hotelu, hotel će se smatrati poslovnim prostorom na jedan dan. Djelatnost koja se obavlja bez adrese prijavljuje se kao pokretna (dimnjačar i slično).

Slijednost računa određuje se internim aktom unutar poslovnog prostora. Tako poslovni prostor može imati jednu slijednost ili se ona može utvrditi po na naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ali dozvoljena slijednost je i po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju.

Interni akt obveznik fiskalizacije zadržava u poslovnom prostoru te predočuje za potrebe poreznog nadzora. Interni akt se ne predaje u Poreznu upravu.

15. Ukoliko se isti slijed računa koristi za račune plaćene gotovinom i račune koji de biti plaćeni virmanski (koji ne podliježu fiskalizaciji), šalje li se i virmanske račune u PU? Ukoliko ih se ne šalje, onda će postojati rupe u slijedu brojeva računa koji su poslani u PU?

Porezna uprava prilikom dodjele JIR-a neće provjeravati slijednost računa, već prilikom nadzora i dodatnih analiza. Bitno je da postoji slijednost računa u knjigovodstvu poreznog obveznika i da je jasno propisana internim aktom obveznika fiskalizacije. Znači u postupku fiskalizacije izdavanja računa postojat će „rupe“ u brojevima računa koji se fiskaliziraju, ako obveznik fiskalizacije utvrđuje istu slijednost računa i za račune koji se naplaćuju na račun.

16. Tvrtka ima maloprodajnu jedinicu, ali izdaje i račune za najam poslovnog prostora (računi se knjiže na drugu poslovnu jedinicu i sva naplata ide preko transakcijskog računa). Moraju li se fiskalizirati svi računi tvrtke ili samo u onim poslovnim jedinicama koje barataju gotovinom?

U opisanom slučaju može se smatrati da obveznik fiskalizacije ima dva poslovna prostora. Ako se najam plaća isključivo naplatom na račun i nema poslovanja u gotovini, za taj poslovni prostor tada nema ni obveze fiskalizacije izdavanja računa (ovjera svakog izdanog računa). Za maloprodajno mjesto, kao drugi poslovni prostor, računi mogu imati svoj numerički slijed izdavanja, te za njih postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa (ovjere računa). Napominjemo da je obveznik fiskalizacije slobodan u propisivanju što se smatra poslovnim prostorom, bitno je da isto jasno propiše u internom aktu koji predočuje za potrebe poreznog nadzora.

17. Kako se računa rok od dva dana za ponovno slanje računa za izdavanje JIR-a u slučaju greške opisano u članku 21. stavak 2. Zakona? Znači li dva dana 48 sati od trenutka prekida veze ili 48 sati od sljedećeg dana?

Vezano uz razdoblje od 48 sati, napominjemo da se ono tumači u korist poreznog obveznika. Znači ako primjerice danas u toku dana dođe do izdavanja računa bez JIR-a rok od 48 sati počinje teći od završetka tekućeg dana – dakle od 00:00 sljedećeg dana. Što znači da račun mora biti ovjeren u roku sljedeća dva kalendarska dana.

18. Zanima me što je s malim brojem računa koji se na veleprodaji naplate baš gotovinom zbog nepouzdanosti ili lošeg iskustva s određenim kupcem koji je ili obrtnik ili poduzetnik i kupuje robu za daljnju prodaju.

Prema Zakonu, postupak fiskalizacije izdavanja računa potrebno je provesti kod svakog računa koji se naplaćuje sredstvima koji se smatraju gotovinom. Pri tome nije od utjecaja koliki udio navedeni računi čine u ukupnom prometu obveznika te izdaju li se ti računi primjerice u veleprodaji ili nekom drugom dijelu poslovanja obveznika fiskalizacije.

19. Što ako se račun naplaćuje u stranoj valuti? S obzirom da u tehničkoj specifikaciji nema predviđenog polja valute plaćanja, da li je ispravno da u PU proslijedimo protuvrijednost u kunama?

Svi obveznici fiskalizacije izdavanja računa, koji prema posebnom propisu imaju pravo naplaćivati račune u stranoj valuti plaćanja, moraju za potrebe fiskalizacije u prometu gotovinom preračunati iznos u stranoj valuti i u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, iskazati ga na izdanom računu.

Prema tehničkoj specifikaciji predviđeno je slanje poruke koja sadrži podatak o kunskom iznosu na računu.

20. Da li je povrat iznosa poreza kupcu na blagajni fiskalna transakcija? Ako jeste kako je provesti? Veleposlanstva i ambasade kupuju bez PDV-a kako će se takva transakcija tretirati? Primjer: Kupac stranac kupi robu te dobije uz robu obrazac za povrat poreza. Nakon nekoliko dana se vraća u Hrvatsku sa potvrđenim obrascem od carinske ispostave na granici. Na blagajni smo mu dužni isplatiti iznos poreza u gotovini.

U smislu zakona, povrat PDV-a na blagajni stranom kupcu temeljem ovjerenog obrasca PDV-P od carinarnice, za nabavljena dobra u RH iznesena u inozemstvo, ne smatra se transakcijom koja podliježe obvezi fiskalizacije. Naime, fiskalizira se račun koji je prethodno izdan stranom kupcu i koji je naplaćen u gotovini. Navedeni povrat PDV-a se ne provodi ni u knjizi izdanih računa I-RA, već se samo vrši korekcija iznosa s negativnim predznakom pod II-4 u PDV obrascu (naknadno oslobođenje izvoza u okviru osobnog putničkog prometa).

21. Kako postupati pri izdavanju računa kad nestane struje, ili kod kvara uređaja: je li u redu da ti računi imaju redni broj koji bi dobili po redu izdavanja na naplatnom uređaju? Je li u redu da ti računi dobiju vrijeme izdavanja prema trenutku u kojemu ih ukucavamo (a to je poslije radnog vremena trgovine) ili moraju imati oznaku vremena kad je izdan "blok račun"? Smiju li se nakon dolaska struje izdavati redovni računi (da bi se poslužili kupci koji su u trgovini) pa tek naknado unositi račune koji su izdani temeljem "Knjige računa"?

Kod računa koji se dostavljaju naknadno radi kvara uređaja, prilikom naknadnog pretipkavanja putem uređaja imat će prvi slijedeći broj koji broji brojač naplatnog uređaja te vrijeme kada se ukucavaju. Napominjemo da nema zapreke da se prvo riješe zatečeni kupci, a da se tek naknadno dostave već izdani računi. Bitno je samo da naknadni računi budu dostavljeni u propisanom roku. Dostavljeni JIR naknadno treba upisati ručno na izdane račune.

22. Može li poslovni subjekt u jednom dijelu poslovanja koristiti aplikaciju (on-line prijava računa) u primjerice maloprodaji, a u drugom dijelu koristiti paragon blokove (uvezana knjiga računa) pa te račune kasnije unijeti u sustav, primjerice pri razvezu proizvoda kamionom (pri čemu se na licu mjesta obračunava iznos ovisno o količini preuzete robe)?

Ne. Obveznici fiskalizacije uvijek provode postupak fiskalizacije izdavanja računa na zakonom propisan način. Izdavanje računa iz knjige ovjerenih računa moguće je samo kod:

  • paušalista – redovni način rada
  • za rezervu – u slučaju kvara, potrebno naknadno pretipkati izdane račune
  • ako ima potvrda HAKOM – nemogućnost veze, za redovni način rada za vrijeme važenja potvrde

23. Kako će se riješiti problem fiskalizacije kod ugostitelja i trgovaca koji su npr. na otocima gdje je loš signal ili nema signala niti uvjeta za uvođenje interneta? Kako će oni provoditi fiskalizaciju?

Obzirom da je jedan od uvjeta za provođenje fiskalizacije korištenje Internet veze, Pravilnikom će biti propisani iznimni slučajevi prekida ili nemogućnosti uspostavljanja veze, pa tako ukoliko dođe do prekida veze sa Poreznom upravom, obveza je u roku od 48 sati poslati sve transakcije Poreznoj upravi i uspostaviti elektroničku vezu. Ako je u trenutku izdavanja računa Internet veza u prekidu i dođe do izdavanja računa bez Jedinstvenog identifikatora računa, naplatni uređaj pamti izdani račun i upravo te podatke šalje ponovno na ovjeru, odnosno naknadno dostavlja obvezniku fiskalizacije potvrdu o naknadno zaprimljenim računima. Također, u svrhu provođenja postupka fiskalizacije propisati će se uvođenje knjige uvezanih računa, za one obveznike fiskalizacije koji se oporezuju paušalno (male obveznike fiskalizacije) i nisu u obvezi digitalno provoditi fiskalizaciju, i u slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja.

Naravno, u pripremi ovoga Zakona se itekako vodilo računa o eventualnoj nepokrivenosti signalom, a samim time i Internet vezom, posebno na područjima koja navodite, i primjerice Nacionalnim parkovima, i nekim područjima koja će biti od strane svih tele-operatera označena kao nepokrivena signalom, pa će se u tim slučajevima, postupati na već opisani način, odnosno uz potvrdu HAKOM-a, čije ishođenje je opisano na našoj web stranici, obveznici fiskalizacije koristiti će knjigu računa, ovjerenu u Poreznoj upravi.

24. Da li je i u kojem pravilniku definirano da se u knjizi izlaznih računa mora vidjeti „novi“ broj računa – JIR?

Člankom 161. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 149/09 do 64/12) propisano je da se između ostalog u Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuje broj računa. Nadalje stavkom 2. toga članka propisano je da se u Knjigu izdanih računa unose i podaci o dnevnom gotovinskom prometu za koji su izdani računi u smislu odredbe članka 15. stavka 6. Zakona. U tom slučaju se u stupac 2 unose brojevi računa za gotovinski promet (od__do__, prema specifikaciji od__do__i sl.), u stupac 3 datum, u stupac 4 naznaka da se radi o gotovinskim računima kao »gotovinska naplata blagajne br.__« i sl., stupac 5 se ne popunjava. U stupac 6 upisuje se ukupan gotovinski promet s porezom, a iznos tih računa razvrstan po poreznim stopama upisuje se u stupce 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18. U ove stupce porezni obveznik može na temelju isprava o dnevnom prometu upisati u jednom iznosu gotovinski promet za cijelo obračunsko razdoblje.

Prema tome, propisima o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se u Knjigu izdanih računa unosi broj računa, međutim nije propisano od čega se sastoji broj računa, stoga načelno smatramo da se Knjigu izdanih računa u stupac 2 kao broj računa može unijeti „novi“ broj računa koji mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed što je propisano odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Međutim skrećemo pažnju na odredbu članka 161. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojom je propisano da porezni obveznik u Knjigu izdanih računa unosi podatke o dnevnom gotovinskom prometu na način da ne navodi svaki pojedini broj računa za gotovinski promet već te brojeve računa može iskazati tako da navede brojeve računa od__do__, prema specifikaciji od__do__.

Napominjemo da JIR nije broj računa, broj računa je definiran Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dok je JIR (Jedinstveni identifikator računa) alfanumerički zapis koji se programski generira iz određenog seta podataka, i kojega Porezna uprava dodjeljuje računima koji elektroničkim putem stignu na ovjeru, i kao takav se ne ispisuje u knjizi izlaznih računa.

25. Što činiti kod promjene načina plaćanja izdanog računa, primjerice u veleprodaji je izdan veleprodajni račun. Nakon nekoliko dana kupac dolazi sa tim računom i plaća ga na licu mjesta u gotovini. Što u tom slučaju? Stornirati veleprodajni račun i kreirati maloprodajni ili nešto drugo?

U smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom obvezi fiskalizacije podliježe račun koji je naplaćen sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, ček, kartice). Obzirom da je kupac naknadno odlučio obavljenu isporuku platiti gotovinom, porezni obveznik (veleprodaja) neće izdani račun stornirati na način propisan odredbama propisa o porezu na dodanu vrijednost, već će izdani račun biti storniran u fiskalizaciji, te će za tu isporuku biti izdan drugi račun zbog gotovinskog plaćanja koji mora biti proveden kroz fiskalizaciju.

Takva isporuka biti će prikazana u dnevnom prometu onog dana kad je isporuka bila obavljena, odnosno kada je bio izdan račun za bezgotovinsko plaćanje obzirom da je u tom obračunskom razdoblju nastala i obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost. Međutim porezni obveznik bi zbog eventualnog budućeg poreznog nadzora trebao na neki način povezati storno računa u sustavu fiskalizacije sa novim računom koji je proveden kroz fiskalizaciju kako ne bi došlo do pogrešaka pri obračunavanju poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je prije izdavanja računa vrlo važno s kupcem utvrditi način plaćanja računa, kako bi se unaprijed izbjegla situacija da se, samo radi promjene oznake načina plaćanja (kao obveznog elementa računa), već izdani i fiskalizirani račun mora stornirati i izdati novi. Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajuće primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je u tom slučaju potrebno fiskalizirati (i knjigovodstveno evidentirati) 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom.

26. Ukoliko kupac izmjeni način plaćanja nakon što je dohvaćen JIR npr. nema gotovine već izvadi karticu, da li je potrebno stornirati prethodni račun i izdavati novi?

S obzirom da je način plaćanja obvezni dio računa, način plaćanja treba biti ispravno označen. Znači, ako se promjeni način plaćanja iz gotovine u karticu nakon što je dohvaćen JIR, bez obzira da li se isto događa dok je kupac još na blagajni ili ne, potrebno je stornirati prethodni račun i izdati novi s ispravno iskaznim načinom plaćanja. Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajući primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je potrebno fiskalizirati 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom.

Napominjemo da je prije izdavanja računa vrlo važno s kupcem utvrditi način plaćanja računa, kako bi se unaprijed izbjegla situacija da se, samo radi promjene oznake načina plaćanja (kao obveznog elementa računa), već izdani i fiskalizirani račun mora stornirati i izdati novi.

27. Kako postupati kod računa za predujam naplaćenog u gotovini?

U smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost za primljeni predujam porezni obveznik mora ispostaviti račun za predujam, za koji se u smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, mora provesti postupak fiskalizacije, ako je naplaćen sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, čekovi, kartice). Nakon što će isporuka biti obavljena porezni obveznik treba, sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ispostaviti račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka dobra odnosno obavljena usluga, a račun za predujam se poništava (stornira). Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajući primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da treba fiskalizirati (i knjigovodstveno evidentirati) sva 3 dokumenta: račun za predujam, račun za storniranje računa predujma (s negativnim iznosima) te novi račun za isporuku dobra odnosno obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom.

 

Tko nije obveznik fiskalizacije?

 

Članak 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima:

1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu,

2. naplata cestarine,

3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima,

4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima,

5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu,

6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama,

7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata,

8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja,

9. vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata,

10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te

11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Pojašnjenja vezana uz čl. 5 zakona, preuzeta sa: www.porezna-uprava.hr

S obzirom na nejasnoće koje su se pojavile vezano uz čl. 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dajemo slijedeća objašnjenja uz svako od navedenih izuzeća, na koje se ne primjenjuje fiskalizacija u cijelosti, dakle niti prilagodba sadržaja računa, načina numeriranja broja računa, obveza sastavljanja internog akta o poslovnicama i isticanja upozoravajuće naljepnice, kao ni obveza izdavanja računa putem prilagođenih naplatnih uređaja s jedinstvenim identifikatorom računa.
U svrhu boljeg razumijevanja navedenih izuzeća naglašavamo da su predmetna izuzeća funkcijska, a ne institucijska, te se odnose isključivo na određenu funkciju ili djelatnost i nipošto se ne odnose na sve ostale možebitne funkcije obveznika fiskalizacije.
U članku 5. Zakona navedeno je da se iznimno obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima:
1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu – ovo izuzeće odnosi se na djelatnost prodaje karata ili žetona u putničkom prometu bez obzira da li se događa u prijevoznom sredstvu ili uredima/šalterima na stanicama prijevoznika. Ukoliko se na istom račun zaračunava uz prodaju karte i prodaja nekog drugog dobra ili pružanje druge usluge, tada račun podliježe fiskalizaciji ili se evidentiranje mora razdvojiti na izuzetu djelatnost i one koje to nisu. Npr. na računu su iskazane: prodaja karte i usluga izdavanja iste na kolodvoru – prvi dio ne podliježe fiskalizaciji, drugi da, što znači da ili će se cijeli račun fiskalizirati ili će se izdati dva odvojena računa. Izuzeće se odnosi na sve vrste karata ili žetona u putničkom prometu uključujući i prodaju mjesečnih, godišnji ili učeničkih karata.
2. naplata cestarine – ovo izuzeće odnosi se isključivo na naplatu cestarine, odnosno usluge korištenja cesta na mjestima koja su za to predviđena, uključujući i prodaju mjesečnih i drugih vrsta naplate cestarina, primjerice ENC.
3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima – isključivo navedeno.
4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima – ovo izuzeće odnosi se isključivo na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, pri čemu se pod prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva prodaja od strane samog proizvođača, a ne preprodaja poljoprivrednih proizvoda drugih proizvođača. Ovo izuzeće odnosi se dakle na one proizvođače poljoprivrednih proizvoda koji svoje proizvode sami prodaju na tržnicama ili drugim otvorenim prostorima.
5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu – ovo izuzeće odnosi se na prodaju proizvoda ili usluga u poštanskom prometu, putem pošte ili drugih dionika registriranih za usluge dostave – kurirske tvrtke. Ukoliko se vrši dostava proizvoda neke tvrtke putem pošte ili kurirske tvrtke koja u ime i na račun te tvrtke vrši naplatu, tada govorimo o prodaji u poštanskom prometu i takav promet ne podliježe obvezi fiskalizacije. Ukoliko ista tvrtka vrši naplatu prije same dostave proizvoda, takav promet podliježe obvezi fiskalizacije.
6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama- isključivo navedeno.
7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata – ovo izuzeće odnosi se isključivo na prodaju putem prodajnih automata. Ovi automati prepoznatljivi su po tome što zaprimaju i
vraćaju novac, odnosno samposlužni su i zamjenjuju rad djelatnika. Navedeni automati zamjenjuju jednu vrstu usluge, te ih treba razlikovati od samposlužnih blagajni koje uključuju više funkcija. Primjerice, to su automati za naplatu parkiranja, automati za prodaju kave, čaja i ostalih napitaka, automati za prodaju snack proizvoda, ali ne i samposlužne blagajne koje se nalaze primjerice u trgovačkim centrima. Primjerice, ne smatra se prodajom putem automata (znači podliježe fiskalizaciji) ako se naplata parkiranja izvršava na način da se prilikom ulaska u parking zonu/prostor/garažu preuzme potvrda o trenutku ulaska, a prilikom izlaska se kod blagajnika izdaje račun i naplaćuje stvarno vrijeme parkiranja temeljem potvrde o trenutku ulaska.
8.pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja – odnosi se isključivo na propisane bankovne usluge i usluge osiguranja. Međutim, ukoliko banka obavlja i neke druge djelatnosti, te djelatnosti podliježu obvezi fiskalizacije, npr. ako neka banka obavlja primjerice mjenjačku djelatnost, za tu djelatnost banka je obveznik fiskalizacije.
9. vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata – isključivo navedeno.
10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te – ovo izuzeće odnosi se na sve promete koji se evidentiraju putem mjernih instrumenata, što ne podrazumijeva samo uređaje, već to mogu biti i različite odluke države ili županija, gradova i slično, kojima se uvodi obveza naplate koja obuhvaća sve stanovnike tog područja. Budući da je izuzeće funkcijsko ono ne podrazumijeva i ostale funkcije koje neki obveznik može obavljati. Tako je primjerice, komunalno društvo izuzeto od obveze fiskalizacije za odvoz smeća, opskrbu vodom, održavanje grobnih mjesta, kao i za sve ostale usluge koje su mjerljive. Međutim, za sve ostale usluge koje navedeno komunalno društvo može pružati po pojedinačnom zahtjevu, podliježe obvezi fiskalizacije, kao npr. usluga pražnjenja septičke jame, usluga odvoza glomaznog otpada i drugo. Dakle, ovo izuzeće ne odnosi se na promete koji ili nisu po općem aktu utvrđeni ili nisu mjerljivi preko mjernih instrumenata.
11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept)- isključivo navedeno.

Pretplati se na ovaj RSS feed