Stupio je na snagu novi Zakon o finacijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Država je uvela nova pravila poslovanja koja na papiru izgledaju dobro. Za male poduzetnike je veoma interesantan članak u kojem je navedeno da dužnik treba platiti kaznu u iznosu od 300 kn ukoliko kasni sa plaćanjem.
Biti će interesantno vidjeti kako bi to u praksi trebalo funkcionirati, ili se radi o još jednom propisu koji lijepo izgleda samo na papiru.

U Zakonu nigdje ne spominju porezi plaćeni na nenaplaćena potraživanja, a koji se neće moći naplatiti u postupku predstečajne nagodbe ili stečaja. Država je ubrala PDV, ali je malo ili gotovo ništa (vidljivo iz trenutne situacije sa nenaplaćenim potraživanjima) poduzela da poduzetnik naplati svoje potraživanje po kojem je uredno platio sva davanja.

U zakonima je predviđena mogućnost da se ispravi PDV plaćen po nenaplaćenim računima iz prethodnih poslovnih godina.

Sukladno odredbama članka 8. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 55. stavka 1. Pravilnika, definirano je ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos poreza, ali tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako je porez na dodanu vrijednost obračunan i plaćen pri uvozu odbijen kao pretporez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora za pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ispravak porezne osnovice obavlja se i u slučaju kada se porezna osnovica promijeni na više. Ispravci se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica.

Izjavu da je dužnik napravio ispravak predporeza je ponekad teško dobiti od PDV obveznika koji su obveznici PDV-a prema izdanim računima, jer su si oni po to računu već odbili PDV, a Izjavom o knjiženju odobrenja si stvaraju obvezu PDV-a.
Slična je situacija i sa udrugama i pravnim osobama koje nisu obveznici PDV-a. Kod njih, uz sudsko rješenje o stečaju, likvidaciji ili bilo koje drugo iz kojeg je vidljivo da nećete moći naplatiti tražbinu, trebate izjavu da nisu u sustavu PDV-a te da nisu koristili predporez po primljenom računu.

Kod R2 obveznika (obveznici plaćanja PDV-a prema primljenim/plaćenim naknadama) dobiti Izjavu ne bi trebao biti problem, jer oni nisu mogli ni koristiti predporez jer nisu platili račun.

Temeljem navedene dokumentacije možete knjižiti ispravak PDV-a u tekućem razdoblju te izvršiti povrat PDV-a. Izjavu o knjiženju odobrenja pripremiti može Vaše knjigovodstvo, koju nakon toga šaljete kupcu.

Naši korisnici Izjave o knjiženju odobrenju mogu izlistati iz knjigovodstvenog sustava u kojem i mi radimo, te ih također mogu i slati direktno mailom iz programa.

Ukoliko kupac ne želi ovjeriti Izjavu o knjiženju odobrenja, pretpostavka je da ćete pokrenuti Ovrhu temeljem vjerodostojne isprave (račun, obračun kamata, izvadak iz poslovnih knjiga, mjenica i ček s protestom i povratnim računima, javna isprava, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, isprave koje se po posebnim propisima smatraju javnom ispravom).

Prilikom kreiranja računa, naši korisnici mogu automatizmom izlistati i otpremnicu, koju je preporučljivo kupcu dati na potpis prilikom isporuke robe, kako bi bilo nedvojbeno da je roba isporučena.

Prema trenutno važećim propisima, dužnici su i dalje u povoljnijem položaju od vjerovnika, zato pazite s kim poslujete.

Porezna uprava je na svojim stranicama objavila sažetak Zakona o predstečajnom postupku pa ga prenosimo u cjelosti:

Dana 1. listopada 2012. godine stupio je na snagu Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, u daljnjem tekstu Zakon).

Postupak predstečajne nagodbe  je postupak koji se provodi s ciljem uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika te je navedenim Zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe za dužnike koji su nelikvidni ili insolventni i stekli su uvjete za pokretanje postupka propisane Zakonom.

Postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem (trgovac pojedinac i obrtnik). Postupak predstečajne nagodbe ne može se provesti nad fizičkom osobom koja obavlja registriranu djelatnost, a nije upisana u Obrtni registar kao vlasnik obrta niti u Sudski registar kao trgovac pojedinac.

Postupak predstečajne nagodbe pokreće se isključivo temeljem prijedloga  dužnika za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Dužnik je dužan podnijeti prijedlog  kada se ispune uvjeti sukladno Zakonu i to:

-        ako dužnik u roku od 60 dana poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe ne može uspostaviti stanje likvidnosti

-        najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti.

Sukladno navedenom Zakonu, svi postupci predstečajne nagodbe provode se pred nadležnim Regionalnim centrom Fina prema sjedištu dužnika (RC Zagreb, RC Osijek, RC Rijeka, RC Split), a ukoliko visina obveze iz financijskog izvješća dužnika prelazi 10.000.000,00 kn, tada se postupak provodi pred RC Zagreb, bez obzira na sjedište dužnika.

RC Zagreb obuhvaća slijedeće županije:
1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Međimurska
9. Virovitičko-podravska
10. Grad Zagreb

RC Osijek buhvaća slijedeće županije:
1. Požeško-slavonska
2. Brodsko-posavska
3. Osječko-baranjska
4. Vukovarsko-srijemska

RC Rijeka obuhvaća slijedeće županije:
1. Primorsko-goranska
2. Ličko-senjska
3. Istarska

RC Split obuhvaća slijedeće županije:
1. Zadarska
2. Šibensko-kninska
3. Splitsko-dalmatinska
4. Dubrovačko-neretvanska

U postupcima predstečajne nagodbe u kojima ukupan iznos dužnikovih obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna, isključivo su nadležna nagodbena vijeća RC Zagreb bez obzira na sjedište dužnika.

Uz nagodbena vijeća tijelo u postupku predstečajne nagodbe je i  povjerenik predstečajne nagodbe.  Povjerenika predstečajne nagodbe imenuje nagodbeno vijeće s liste stečajnih upravitelja.

Dužnik podnosi  Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, preporučenom poštom ili osobno u regionalni centar Financijske agencije prema svom sjedištu od ponedjeljka do petka u vremenu od 8:00 do 13:00 sati i to na sljedeće adrese:
Financijska agencija, Regionalni centar Zagreb, Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb, s naznakom „Za predstečajnu nagodbu“
Financijska agencija, Regionalni centar Osijek, Lorenza Jegera 1, 31000 Osijek, s naznakom „Za predstečajnu nagodbu“
Financijska agencija, Regionalni centar Rijeka, Frana Kurelca 8, 51000 Rijeka, s naznakom „Za predstečajnu nagodbu“
Financijska agencija, Regionalni centar Split, Mažuranićevo šetalište 24 b, 21000 Split, s naznakom „Za predstečajnu nagodbu“.
Ukoliko ukupan iznos obveza dužnika na dan podnošenja prijedloga prelazi iznos od 10.000.000,00 kn, prijedlog se podnosi Regionalnom centru u Zagrebu, bez obzira na sjedište dužnika.

Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.

Postupak predstečajne nagodbe je hitan postupak i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku 120 dana od dana njegovog otvaranja odnosno u roku 60 dana od dana njegovog otvaranja za skraćeni postupak.

Razlikuju se:

-        redovni postupak predstečajne nagodbe (ukupan iznos obveza iz izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika iznosi između 1.000.000,01 kuna i 10.000.000,00 kuna ili ukupan iznos obveza iz izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika iznosi od 0,01 kuna do 10.000.000,00 kuna, a dužnik zapošljava 10 ili više radnika)

-        skraćeni postupak predstečajne nagodbe (ukupan iznos obveza iz izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna i dužnik zapošljava manje od 10 radnika)

Po zaprimanju prijedloga dužnika za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, nagodbeno vijeće u roku osam dana donosi rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe kao i sve odluke donesene u postupku predstečajne nagodbe i dostavljene dokumente, Financijska agencija javno objavljuje na svojoj web stranici.

Nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, nagodbeno vijeće objavljuje oglas kojim obavještava vjerovnike da je otvoren postupak predstečajne nagodbe, poziva vjerovnike da prijave svoje tražbine prema dužniku nad  kojim je otvoren postupak predstečajne nagodbe te zakazuje prvo ročište. Vjerovnici su dužni u roku 30 dana od dana objave oglasa prijaviti svoje tražbine.

Na prvom ročištu nagodbeno vijeće utvrđuje tražbine vjerovnika prema prijavama vjerovnika i ispravama dostavljenim od strane dužnika. Tražbine u pogledu kojih postoji suglasnost između dužnika i vjerovnika o postojanju i visini tražbine tog vjerovnika, te tražbine za koje postoji ovršna isprava smatraju se utvrđenim tražbinama, osim ako dužnik raspolaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom dokazuje da je tražbina prestala. Ako vrijednost osporenih tražbina prelazi 25% vrijednosti prijavljenih tražbina, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja, a iznimno se može i nastaviti uz suglasnost dužnika i svih vjerovnika.

Ako se postigne potrebna većina za prihvaćanje plana financijskog restrukturiranja postupak se nastavlja.  Vjerovnici se, u svrhu odlučivanja o planu financijskog restrukturiranja, dijele u tri grupe, od kojih jednu čine javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, drugu financijske institucije, a treću ostali vjerovnici. Vjerovnici odlučuju o planu financijskog restrukturiranja glasovanjem. Vjerovnici mogu glasovati i pismeno putem formatiziranog obrasca za glasovanje, koji mora biti dostavljen nagodbenom vijeću najkasnije do početka ročišta za glasovanje. Pravo glasa imaju vjerovnici čije su tražbine utvrđene. Plan financijskog restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti prijavljenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih prijavljenih tražbina. Nakon prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja dužnik  je dužan u roku tri dana od dana prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja podnijeti trgovačkom sudu, nadležnom prema sjedištu dužnika, prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe, pred kojim se nagodba sklapa.

Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, a postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, Financijska agencija je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi želi se omogućiti da nakon što poduzetnik postane nelikvidan i insolventan, preko restrukturiranja poslovanja podmiri svoje obveze prema vjerovnicima te da nastavi poslovati te da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.

Na dan 31.08.2012. godine, blokirano je ukupno 73.393 poslovnih subjekata, međutim taj broj nije ujedno i broj potencijalnih dužnika u postupcima predstečajne nagodbe. Naime, u definiciju poslovni subjekti spadaju i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost te druge osobe koje jesu poslovni subjekti, ali ne mogu biti dužnici u postupku predstečajne nagodbe, jer nisu pravne osobe, obrtnici niti trgovci pojedinci.
S obzirom da se u postupku predstečajne nagodbe mogu kao dužnici pojaviti samo pravne osobe, obrtnici i trgovci pojedinci, te da će taj postupak pokrenuti ukoliko su u blokadi 60 ili više dana, prema podacima o blokadi iz kolovoza 2012. godine, dolazimo do podatka od 55.000 potencijalnih dužnika koji će pokrenuti postupak predstečajne nagodbe, a koji su uvjete imali već u trenutku stupanja Zakona na snagu. Navedeni podatak od 55.000 dobiven je na temelju kriterija blokade duže od 60 dana, što prema odredbama Zakona čini dužnika insolventnim, a bitno je naglasiti da će postupak morati u istom roku (90 dana od stupanja Zakona na snagu) pokrenuti i oni dužnici koji su  prema odredbama Zakona u vrijeme stupanja Zakona na snagu nelikvidni, osim ukoliko u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti uspiju povratiti likvidnost.
Dužnik koji nema imovine ili je njegova imovina male ili neznatne vrijednosti i nema zaposlenih, a u stanju je nelikvidnosti ili insolventnosti, može ali i ne mora predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe.

55.000 potencijalnih dužnika u postupku predstečajne nagodbe, prema podacima iz sustava prisilne naplate, nalaze se na područjima slijedećih županija:

1. Zagrebačka - 4139 (od toga pravne 1577, obrtnici 2562)
2. Krapinsko-zagorska - 1153 (od toga pravne 295, obrtnici 858)
3. Sisačko-moslavačka - 1420 (od toga pravne 400, obrtnici 1020)
4. Karlovačka - 975 (od toga pravne 386, obrtnici 589)
5. Varaždinska - 1448 (od toga pravne 677, obrtnici 771)
6. Koprivničko-križevačka - 959 (od toga pravne 497, obrtnici 462)
7. Bjelovarsko-bilogorska - 674 (od toga pravne 348, obrtnici 326)
8. Primorsko-goranska - 4029 (od toga pravne 1880, obrtnici 2149)
9. Ličko-senjska - 449 (od toga pravne 133, obrtnici 316)
10. Virovitičko-podravska - 726  (od toga pravne 171, obrtnici 555)
11. Požeško-slavonska - 484  (od toga pravne 175, obrtnici 309)
12. Brodsko-posavska - 1344  (od toga pravne 492, obrtnici 852)
13. Zadarska - 2357  (od toga pravne 649, obrtnici 1708)
14. Osječko-baranjska - 2814  (od toga pravne 1016, obrtnici 1798)
15. Šibensko-kninska - 1540  (od toga pravne 491, obrtnici 1049)
16. Vukovarsko-srijemska - 1485  (od toga pravne 420, obrtnici 1065)
17. Splitsko-dalmatinska - 6291  (od toga pravne 2583, obrtnici 3708)
18. Istarska - 4238  (od toga pravne 1729, obrtnici 2509)
19. Dubrovačko-neretvanska - 1201  (od toga pravne 565, obrtnici 636)
20. Međimurska - 945  (od toga pravne 526, obrtnici 419)
21. Grad Zagreb - 16338  (od toga pravne 8594, obrtnici 7744)

Ponavljamo da se svi postupci predstečajne nagodbe provode se pred nadležnim Regionalnim centrom Financijske agencije prema sjedištu dužnika (RC Zagreb, RC Osijek, RC Rijeka, RC Split), a ukoliko visina obveze iz financijskog izvješća dužnika prelazi 10.000.000,00 kn, tada se postupak provodi pred RC Zagreb, bez obzira na sjedište dužnika.

RC Zagreb obuhvaća slijedeće županije:
1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Međimurska
9. Virovitičko-podravska
10. Grad Zagreb

RC Osijek buhvaća slijedeće županije:
1. Požeško-slavonska
2. Brodsko-posavska
3. Osječko-baranjska
4. Vukovarsko-srijemska

RC Rijeka obuhvaća slijedeće županije:
1. Primorsko-goranska
2. Ličko-senjska
3. Istarska

RC Split obuhvaća slijedeće županije:
1. Zadarska
2. Šibensko-kninska
3. Splitsko-dalmatinska
4. Dubrovačko-neretvanska

Izvor: http://www.porezna-uprava.hr

Sa 01.01.2013 stupa na snagu Zakon o fiskalizaciji prodajnih mjesta. Trenutno se još ne zna dovoljno informacija da bi se moglo dati potpuno tehničko rješenje.
Porezna uprava je najavila da će 05.10.2012 dati konačen informacije i podatke potrebne za prilagodbe progrma te implementaciju digitalnih certifikata.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Na stranicama FINA-e se već sada mogu dobiti testni certifikati.

Na sljedećem linku na stranicama Porezne uprave možete provjeriti je li firma u sustavu PDV-a ili nije. Međutim, ne možete provjeriti radi li se o R1 ili R2 poreznom obvezniku, nego ta oznaka treba biti navedena na primljenom računu.

Prilikom primitka računa za nabavu robe ili usluga, porezni obveznik, primatelj računa obavezan je provjeriti sadrži li račun sve zakonom propisane elemente. Pravila u vezi s mogućnosti priznavanja pretporeza navedena su u Zakonu o porezu na dodanu vrijenost i Pravilnika o PDV-u.

Temeljem Zakona i Pravilnika o PDV-u, osnovna pravila u vezi s mogućnostima priznavanja pretporeza su:

1. da računi za primljena dobra ili obavljene usluge sadržavaju sve podatke propisane čl. 15., st. 3. Zakona, uz oznaku R-1, odnosno R-2,
2. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost,
3. da za primljene isporuke prema čl. 20. i 22.f Zakona nije isključeno pravo na odbitak pretporeza,
4. da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetničke svrhe,
5. da je račun R-2 plaćen (od dobavljača „dohodaša”),
6. da je primljeno dobro − izvršena usluga i da je primljen račun (pretporez se priznaje tek u onom obračunskom razdoblju kada su ispunjena oba uvjeta),
7. da je PDV pri uvozu dobara plaćen prema propisima i obračunu o naplati carinskog duga,
8. da je PDV plaćen na usluge koje poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu obavi domaćem poduzetniku do posljednjeg dana obračunskog razdoblja za koji se sastavlja izvještaj PDV.

Osim toga, treba voditi računa, prema čl. 20., st. 3. Zakona o PDV-u, da porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u primljenim računima, a što ih koristi za svoje isporuke dobara i obavljenih usluga:

1. oslobođenih plaćanja poreza na dodanu vrijednost u tuzemstvu (čl.11. i 11.a Zakona)
2. u inozemstvu, koje bi bile oslobođene poreza da su
3. bez naknade, koje bi bile oslobođene poreza.