virtualni-ured.net

A+ R A-

Što registrirati - obrt ili d.o.o.?

Razlike između obrta i društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Želite postati poduzetnik? Prvi korak je registracija "poslovnog subjekta" pod kojim ćete obavljati svoju djelatnost. Na internetu postoji masa informacija, od kojih se na tražilicma pojavljuju i one starijeg datuma koje nisu posve točne. Iz te mase morate izvući one koje su aktualne. Na Poreznoj upravi i HITRO-u će Vas za većinu konkretnih informacija vjerojatno uputiti da pitate knjigovođu (ili onoga tko će Vam biti knjigovođa). Stoga savjet - ukoliko ne planirate sami voditi knjigovodstvo, pronađite dobrog knjigovođu koji će Vam objasniti razlike u vođenju knjigovodstva za različite pravne subjekte.
Nemojte misliti da su Vam na raspolaganju samo obrt i d.o.o.. Tu su još u udruge i zadruge te još neki rjeđi oblici poslovnih subjekata, a preko nekih od njih se može voditi pristojan business bez plaćanja visokih davanja i doprinosa koji inače prate poslovanje preko tvrtke. No, ovom prlikom zadržati ćemo se na procedurama oko registracije obrta i d.o.o.-a.

Registracija obrta je puno brži, jednostaviniji i jeftiniji proces od d.o.o.-a, i to je informacija koju ćete svuda pronaći. S druge strane za registraciju obrta postoje neka ograničenja po pitanju djelatnosti koje se mogu obavljati, te uvjeta pod kojima se mogu obavljati te djelatnosti, što nema baš prevelike veze sa zdravom logikom. Evo jednostavnog primjera - ukoliko želite otvoriti automehaničarski obrt morate imati automehaničarski majstorski ispit ili morate imati odgovarajuću završenu srednju školu. Ukoliko želite otvoriti d.o.o. koji će se baviti automehaničarskim uslugama, onda stručna sprema nije bitna.

Sama registracija obrta je veoma jednostavna. Idete na Ured za gospodarstvo Vaše Županije i na jednom mjestu ćete dobiti sve informacije. I za razliku od HITRO.HR-a, na istom mjestu ćete obaviti i registraciju obrta. I sada dolazi ono najvažnije. Najveća razlika između poslovanja obrta i d.o.o.-a je u vođenju poslovnih knjiga te u porezima i ostalim naknadama.

Obrtnik vodi knjigu prihoda i rashoda, a d.o.o. vodi dvojno knjigovodstvo prema kontnom planu.

Što to stvarno znači:

- knjiga prihoda i rashoda je evidencija ulaznih i izlaznih računa na osnovu koje možete dobiti obračun PDV-a i na kraju godišnji obračun poreza na dohodak, naknadu za Obrtničku komoru i konačni obračun PDV-a. To je minimum koji obrtnik mora imati.

- dvojno knjigovodstvo prema kontnom planu je dosta kompliciranije voditi, zahtijeva više posla i znanja, ali u konačnici Vam daje puno više informacija o poslovanju

Kod velikog broja knjigovodstvenih programa provlači se logika koja je posljedica općeprihvaćenog stava (a obzirom da obrtnici nisu dužni voditi salda/konti kupaca i dobavljača), kako ne trebaju imati niti dostup do informacija o prometima sa kupcima i dobavljačima, otvorenim računima, plaćenim računima, dugovanjima, stanju itd...). Točno jeste da zakonski te izvještaje obrtnici nisu dužni voditi, ali su oni potrebni svakom poduzetniku koji želi imati kontrolu nad svojim poslovanjem. U svakom slučaju, bilo da si vodite sami knjigovodstvo ili ste angažirali vanjski knjigovodstveni servis - obratite pažnju i pitajte unaprijed da li takve izvještaje možete dobiti u bilo kada tijekom godine. Svakako ćete željeti znati u svakom trenutku koliko Vam je tko tužan i koliki su Vam troškovi, i ukoliko te informacije nećete moći dobiti od knjigovođe u roku par dana - Vaše poslovanje može trpiti znatne štete. Prag tolerancije poduzetnika novije generacije prema ovakvim nelogičnostima sve je manji, ali to ne znači da se i oni ne nalaze u velikim problemima kada zbog toga moraju naknadno mijenjati knjigovođu i knjigovodstveni program.

Prednošću obrta smatra se i to što može "slobodno" podizati gotovinu sa žiro računa. I tu je najveći problem i zabluda koja se javlja, a obrtnike svrstava u grupu onih koji po svojoj prirodi žele prevariti državu za poreze. Zbog te mogućnosti, obrtnik (vlasnik obrta) si ne isplaćuje plaću, već paušalno mjesečno plaća doprinose u visino oko 1800 kn, bez obzira na to koliko je stvarno zaradio. Isto tako obrtnici moraju plaćati paušale poreza na dohodak kroz cijelu godinu bez obzira na stvarni dohodak, a tek po godišnjem obračunu će moći dobiti eventualni povrat poreza. Problem kod podizanja gotovine sa žiro-računa je u tome što sva gotovina koju podignete, a niste je "pravdali" računima, ulazi u dohodak i na kraju na nju plaćate "HARAČ" - 20% mirovinsko, 15% zdravstveno, i na ono što ostane porez i prirez. Znači da podizanje gotovine sa žiro-računa definitivno nije način na koji obrtnik može prevariti državu za poreze.

Glavni način na koji poslovni subjekti utajuju poreze - je neizdavanje računa i naplata u gotovini, a u tome su i obrt i d.o.o u istom položaju. Ukoliko ste mislili da ćete  gotovinu u obrtu izvlačiti preko putnih naloga - oprez! Obrtnici su i ovdje u lošijem položaju - te Vam službenik na Poreznoj upravi može iz samo njemu poznatih razloga, jednostavno ne priznati putne naloge za putovanja koja su stvarno obavljena i imate sve dokaze i priloge. Zašto? Jednostavno zato što im se čini da ste previše putovali, i zato što to mogu.

Pomirite se s činjenicom da poreze morate plaćati i to u nekom omjeru u odnosu na prihode. Ukoliko to nije slučaj postati ćete meta poreznih kontrola.

No nije baš sve tako crno. Postoji dosta načina na koji možete smanjiti količinu poreza koji morate platiti. Najbolji  zakonski način je da imate dokumentirane troškove. Dobra stvar je i to što se porez obračunava po završetku godine pa imate vremena za isplanirati te troškove (pod uvjetom da iz knjigovodstvenog programa možete prije kraja godine, odnosno u bilo kojem trenutku dobiti sve potrebne izvještaje i stanja).

Bojite li se da nećete biti u mogućnosti odmah početi sa plaćanjem mjesečnih paušala za mirovinsko i zdravstveno koji su za obrtnika, kao što smo već rekli cca 1800 kn mjesečno, to možete izbjeći tako da vlasnik obrta bude onaj tko je već negdje zaposlen. U tom slučaju se mirovinsko i zdravstveno plaća samo na čisti dohodak po godišnjem obračunu (razlika između prihoda i rashoda umanjeno za olakšice). Možete si malo pustiti mašti na volju, i izračunati o kojem godišnjem iznosu se radi, te koliko otprilike morate zarađivati kao obrtnik, želite li uredno podmiriti davanja državi i isplatiti si neku pristojnu plaću. Društvo s ograničenom odgovornošću nema obvezu plaćanja ovakvih paušala, a čak niti vlasnik tj. odgovorna osoba ne mora biti zaposlenik društva bez obzira je li u to vrijeme negdje drugdje zaposlen.

Obrtnik plaća porez na dohodak na kraju godine te PDV kroz obračunska razdoblja (mjesečno, tromjesečno). Veliki obrtnici plaćaju poreze na dobit i vode dvojno knjigovodstvo kao i d.o.o.-i. Porez na dohodak se plaća na čisti dohodak po obračunu na kraju godine. Čisti dohodak je razlika između prihoda i rashoda umanjena za porezno priznate olakšice (osobni odbotak, uzdržavani članovi, porezno priznate olakšice, itd...)

Prilikom registracije obrta imate mogućnost u obrt unijeti određenu imovinu (oprema, strojevi, namještaj, automobil, kompjuter itd...). To će Vam dati mogućnost da si u troškove na kraju godine, knjižite njihovu amortizaciju - prevedeno, gotovina koju možete podići sa računa bez poreza. O tome trebate razmišljati odmah na početku, inače ćete na svu gotovinu koju budete dizali sa računa bez "pravdanja", platiti više od 50% davanja i doprinosa.

PDV je priča za sebe. Ukupnu obavezu PDV-a možete smanjiti jedino tako da ste stvarno kupili robu ili platili usluge koji se odnose na Vaš obrt te dobili odgovarajući račun.

U troškove si možete knjižiti i 30% iznosa kućnih režija (struja, voda, plin). Telefon/internet si možete prebaciti na obrt te u tom slučaju knjižite 100% troška.

Ukoliko imate dijete koje ide u srednju školu ili na fax, možete mu isplaćivati stipendiju koja Vam također ide u trošak. Ukoliko planirate nekoga zaposliti u obrtu, neka bude najmanje mjesec dana prijavljen na zavodu za zapošljavanje, jer si u tom slučaju njegovu plaću možete knjižiti u dvostruki trošak godinu dana. Znači onoliko koliko isplatite plaće (u bruto II iznosu) toliko vam ostaje neoporezive gotovine. U to ne ulaze nagrade (npr. božićnica) jer je ona neoporeziva do iznosa od 2.000 kn.

Za obrtnike koji godišnje ostvare primitke ne više od 149.500 kuna, postoji mogućnost da odaberu plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu. To znači da će Porezna uprava rješenjem za tekuću godinu unaprijed odrediti fiksnu obvezu poreza i prireza. U slučaju da obrtnik porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu, obvezan je voditi samo evidenciju prometa, što naravno i troškove knjigovodstva svodi na minimum.

Država daje određene poticaje, ali budući da se tu situacija stalno mijenja, treba stalno provjeravati što je aktualno. Nemojte se obeshrabriti da je poticaje nemoguće dobiti. Uvjeti su realni i ukoliko ih zadovoljavate velika je vjerojatnost da dobijete poticaj.

 
  OBRT: TRGOVAČKO DRUŠTVO:
Temeljni kapital: Nema 20.000 kn
Troškovi osnivanja: cca 1.000,00 kuna cca 6.000,00 kuna
Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: max 15 dana max 40 dana
Mjesto registracije: Nadležni ured državne uprave u Županiji ili Gradu Trgovački sud
Odgovornost: Imovinom obrta Visinom temeljnog kapitala
Knjigovodstvo: Jednostavno knjigovodstvo Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu
Članstvo u Komori: Hrvatska obrtnička komora Hrvatska gospodarska komora
Djelatnosti: Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme za vezane obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu
Porezne stope: Progresivna 15%, 25%, 35%, 45% (ovisno o visini dohotka) 20%
Zaposleni: Nema ograničenja Nema ograničenja
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost: Naplaćeni račun Izdani račun
Minimalni osobni dohodak i doprinosi Samo doprinosi iznose cca 1800 kn/mj., što odgovara osnovici od cca 5000 kn/mj. (koja ne mora biti isplaćena, ali doprinosi moraju).
Ukoliko je vlasnik obrta zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja paušalnih doprinosa u obrtu, nego se isti plaćaju na kraju godine, ali samo na ostvareni dohodak.
Minimalna bruto plaća je trenutno 2.984,78 kn, a moguća je prijava i na manje od 40h/tjedno, primjerice na pola radnog vremena, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja odnosno 1.492,39 kn. Koliko od toga u pojedinim slučajevima iznose doprinosi, može se pogledati na www.rrif.hr.
Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.

 

Više u istoj kategoriji: Kako registrirati d.o.o. »

Comments

Preregistrirajte se u j.d.o.o. i zaposlite u njemu. Primatelj stipendije ne može biti vlasnik obrta jer gubi učenička prava.

Quoting

Imamo 2 obrta u obitelji pa me zanima sto je isplativije da jedan clan bude vlasnik oba obrta ili da svaki obrt ima svoga vlasnika. Da li osoba koja je vlasnik mora placati doprinose za sebe u oba obrta? Da li ce u fiskalizaciji biti isplativo biti negdje prijavljen a imati obrt. Da li vlasnik-korisnik stipendije mora stipendiju poreznoj prijaviti kao dohodak?


-7 Doprinosi u obrtuWebmaster 11-01-2013 15:07 #3

Citat

Imamo 2 obrta u obitelji pa me zanima sto je isplativije da jedan clan bude vlasnik oba obrta ili da svaki obrt ima svoga vlasnika. Da li osoba koja je vlasnik mora placati doprinose za sebe u oba obrta? Da li ce u fiskalizaciji biti isplativo biti negdje prijavljen a imati obrt. Da li vlasnik-korisnik stipendije mora stipendiju poreznoj prijaviti kao dohodak?

-9 djuro 03-01-2013 12:55 #2

Citat

Poštovani,

zaposlen sam u firmi i planiram otvoriti obrt. Zanima me na 500 000 kn prihoda godišnje i 250 000 kn rashoda godišnje koliko moram platiti poreza na dohodak i PDV?

Hvala na odgovoru

-18 Željko 16-07-2012 14:44 #1

Citat

Dodaj komentar/ Postavi upit

Svi odgovori su osobni stav autora, te su informativne prirode. Za obvezujući odgovor kontaktirajte nadležno državno tijelo.


Sigurnosni kod Obnovi

Follow us on Twitter

Pitajte

Email
Predmet
Telefon
Upit
Unesite znakove:ehcyzthe
 
 Pošalji kopiju na svoj email
   
 

Predbilježba na newsletter