virtualni-ured.net

A+ R A-

Što registrirati - obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?

Razlike između obrta i j. društva s ograničenom odgovornošću (j./d.o.o.)

Želite postati poduzetnik? Prvi korak je registracija "poslovnog subjekta" pod kojim ćete obavljati svoju djelatnost. Na internetu postoji masa informacija, od kojih se na tražilicma pojavljuju i one starijeg datuma koje nisu posve točne. Iz te mase morate izvući one koje su aktualne. Na Poreznoj upravi i HITRO-u će Vas za većinu konkretnih informacija vjerojatno uputiti da pitate knjigovođu (ili onoga tko će Vam biti knjigovođa). Stoga savjet - ukoliko ne planirate sami voditi knjigovodstvo, pronađite dobrog knjigovođu koji će Vam objasniti razlike u vođenju knjigovodstva za različite pravne subjekte.
Osim obrta, j.d.o.o. ili d.o.o., tu su još i udruge, zadruge te još neki rjeđi oblici poslovnih subjekata, a preko nekih od njih se može voditi pristojan business bez plaćanja nekih davanja i doprinosa koji inače prate poslovanje preko tvrtke. No, ovom prlikom zadržati ćemo se na procedurama oko registracije obrta j.d.o.o.-a i  d.o.o.-a.

Registracija obrta je jednostavniji proces od registracije j.d.o.o. ili d.o.o., i to je informacija koju ćete svuda pronaći. S druge strane za registraciju obrta postoje neka ograničenja po pitanju djelatnosti koje se mogu obavljati, te uvjeta pod kojima se mogu obavljati te djelatnosti, što nema baš prevelike veze sa zdravom logikom. Evo jednostavnog primjera - ukoliko želite otvoriti automehaničarski obrt morate imati automehaničarski majstorski ispit ili morate imati odgovarajuću završenu srednju školu. Ukoliko želite otvoriti j.d.o.o. ili d.o.o. koji će se baviti automehaničarskim uslugama, onda stručna sprema nije bitna.

Sama registracija obrta je veoma jednostavna. Idete na Ured za gospodarstvo Vaše Županije i na jednom mjestu ćete dobiti sve informacije. I za razliku od HITRO.HR-a, na istom mjestu ćete obaviti i registraciju obrta. I sada dolazi ono najvažnije. Najveća razlika između poslovanja obrta i j.d.o.o. ili d.o.o. je u vođenju poslovnih knjiga te u porezima i ostalim naknadama.

Kod vrsta obrta razlikujemo paušalne obrte (ograničene djelatnosti) koji ne vode poslovne knjige, obrte dohodaše koji vode jednostavne knjige i obrte dobitaše koji vode dvojno knjigovodstvo. Obrtnik obveznik poreza na dobit možete postati po osobnoj odluci ili kada postignete određeni godišnji promet ili ukupnu vrijednost imovine u obrtu.


Što znači jednostavno knjigovodstvo, a što dvojno knjigovodstvo?

Jednostavno knjigovodstvo čine:

- knjiga prihoda i rashoda - to je evidencija plaćenih izlaznih i ulaznih računa, te plaćenih ostalih troškova poslovanja, a za koja ne dobijete račun (porez na tvrtku, komunalne naknade itd.) na osnovu koje možete dobiti obračun PDV-a i na kraju godišnji obračun poreza na dohodak, naknadu za Obrtničku komoru i konačni obračun PDV-a. To je minimum koji obrtnik mora imati.

- knjiga IRA - popis svih izdanih računa

- knjiga URA - popis svih ulaznih računa

- knjiga tražbina i obaveza - popis svih izdanih i primljenih računa koji nisu plaćeni (u pravilu treba kod zatvaranja obrta ili ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a, prijenosa gospodarske cjeline u d.o.o. itd.)

- DI obrazac - popis dugotrajne imovine

Dvojno knjigovodstvo prema kontnom planu je dosta kompliciranije voditi, zahtijeva više posla i znanja, ali u konačnici Vam daje puno više informacija o poslovanju

Kod velikog broja knjigovodstvenih programa provlači se logika koja je posljedica općeprihvaćenog stava (obzirom da obrtnici nisu dužni voditi salda/konti kupaca i dobavljača), kako ne trebaju imati niti dostup do informacija o prometima sa kupcima i dobavljačima, otvorenim računima, plaćenim računima, dugovanjima, stanju itd...). Točno jeste da zakonski te izvještaje obrtnici nisu dužni voditi, ali su oni potrebni svakom poduzetniku koji želi imati kontrolu nad svojim poslovanjem. U svakom slučaju, bilo da si vodite sami knjigovodstvo ili ste angažirali vanjski knjigovodstveni servis - obratite pažnju i pitajte unaprijed da li takve izvještaje možete dobiti u bilo koje vrijeme tijekom godine. Svakako ćete željeti znati u svakom trenutku koliko Vam je tko tužan i koliki su Vam troškovi, i ukoliko te informacije nećete moći dobiti od knjigovođe u roku par dana - Vaše poslovanje može trpjeti znatne štete. Prag tolerancije poduzetnika novije generacije prema ovakvim nelogičnostima sve je manji, ali to ne znači da se i oni ne nalaze u velikim problemima kada zbog toga moraju naknadno mijenjati knjigovođu i knjigovodstveni program.

Prednošću obrta smatra se i to što može "slobodno" podizati gotovinu sa žiro računa. I tu je najveći problem i zabluda koja se javlja, a obrtnike svrstava u grupu onih koji po svojoj prirodi žele prevariti državu za poreze. Zbog te mogućnosti, obrtnik (vlasnik obrta) si ne isplaćuje plaću, već paušalno mjesečno plaća doprinose u visino od oko 1.900 kn, bez obzira na to koliko je stvarno zaradio. Isto tako obrtnici moraju plaćati paušale poreza na dohodak kroz cijelu godinu bez obzira na stvarni dohodak, a tek po godišnjem obračunu će moći dobiti eventualni povrat poreza. Problem kod podizanja gotovine sa žiro-računa je u tome što sva gotovina koju podignete, a niste je "pravdali" plaćenim računima, ulazi u dohodak i na kraju na nju plaćate  20% mirovinsko, 15% zdravstveno, 0,5% doprinos za ozljede na radu, 1,7% doprinos za zapošljavanje i na ono što ostane porez i prirez. Znači da podizanje gotovine sa žiro-računa definitivno nije način na koji obrtnik može prevariti državu za poreze, nego je naprotiv - jedan od visoko oporezovanih načina podizanja zarađenih sredstava.

Glavni način na koji poslovni subjekti utajuju poreze - je neizdavanje računa i naplata u gotovini, a u tome su i obrt i j.d.o.o/d.o.o u istom položaju. Ukoliko ste mislili da ćete  gotovinu u obrtu izvlačiti preko putnih naloga - oprez! Obrtnici su i ovdje u lošijem položaju - te Vam službenik na Poreznoj upravi može iz samo njemu poznatih razloga, jednostavno ne priznati putne naloge za putovanja koja su stvarno obavljena i imate sve dokaze i priloge. Zašto? Jednostavno zato što im se čini da ste previše putovali, i zato što to mogu.

Pomirite se s činjenicom da poreze morate plaćati i to u nekom omjeru u odnosu na prihode. Ukoliko to nije slučaj, postati ćete meta poreznih kontrola.

No nije baš sve tako crno. Postoji dosta načina na koji možete smanjiti količinu poreza koji morate platiti. Najbolji  zakonski način je da imate dokumentirane troškove. Dobra stvar je i to što se porez obračunava po završetku godine pa imate vremena za isplanirati te troškove (pod uvjetom da iz knjigovodstvenog programa možete prije kraja godine, odnosno u bilo kojem trenutku dobiti sve potrebne izvještaje i stanja).

Bojite li se da nećete biti u mogućnosti odmah početi sa plaćanjem mjesečnih paušala za mirovinsko i zdravstveno koji su za obrtnika, kao što smo već rekli cca 1900 kn mjesečno, to možete izbjeći tako da vlasnik obrta bude onaj tko je već negdje zaposlen. U tom slučaju se mirovinsko i zdravstveno plaća samo na čisti dohodak po godišnjem obračunu (razlika između prihoda i rashoda umanjeno za olakšice). Možete si malo pustiti mašti na volju, i izračunati o kojem godišnjem iznosu se radi, te koliko otprilike morate zarađivati kao obrtnik, želite li uredno podmiriti davanja državi i isplatiti si neku pristojnu plaću. Društvo s ograničenom odgovornošću nema obvezu plaćanja ovakvih paušala, ali ako vlasnik nije negdje već zaposlen, mora plaćati doprinose kao član uprave, ili se zaposliti u vlastitoj firmi te u tom slučaju može biti prijavljen i na minimalac, ili npr. na nepuno radno vrijeme.

Obrtnik obveznik poreza na dohodak prvu godinu plaća porez i prirez na dodak tek po prijavi poreza na dohodak za tu godinu. U poreznoj prijavi (DOH) obračunava se porezna obaveza za prethodnu godinu. 1/12 te obveze čine akontacije poreza na dohodak koji se mora plaćati do kraja svakog mjeseca za tekuću godinu. 

Porez na dohodak se plaća na čisti dohodak po obračunu na kraju godine. Čisti dohodak je razlika između prihoda i rashoda umanjena za porezno priznate olakšice (osobni odbotak, uzdržavani članovi, porezno priznate olakšice, itd...)

Ukoliko ukupan dohodak obrtnika na kraju godine bude takav da pomnožen sa stopom doprinosa daje veći iznos doprinosa od zbroja uplaćenih paušala po cca 1900 kn/mj., morati će doplatiti razliku.

Veliki obrtnici plaćaju poreze na dobit i vode dvojno knjigovodstvo kao i j.d.o.o./d.o.o.. Plaću si mogu, ali ne moraju isplatiti. Minimalna osnovica za obračun doprinosa za obrtnike dobitaše iznosi 8.735,10 kn.

Prilikom registracije obrta imate mogućnost u obrt unijeti određenu imovinu (oprema, strojevi, namještaj, automobil, kompjuter itd...). To će Vam dati mogućnost da si u troškove na kraju godine, knjižite njihovu amortizaciju - prevedeno, gotovina koju možete podići sa računa bez poreza. O tome trebate razmišljati odmah na početku, inače ćete na svu gotovinu koju budete dizali sa računa bez "pravdanja", platiti više od 50% davanja i doprinosa.

PDV je priča za sebe. Ukupnu obavezu PDV-a možete smanjiti jedino tako da ste stvarno kupili robu ili platili usluge koji se odnose na Vaš obrt te dobili odgovarajući račun.

U troškove si možete knjižiti i 30% iznosa kućnih režija (struja, voda, plin). Telefon/internet si možete prebaciti na obrt te u tom slučaju knjižite 100% troška.

Ukoliko imate dijete koje ide u srednju školu ili na fax, možete mu isplaćivati stipendiju koja Vam također ide u trošak (neoporezivo je do 1.600 kn , ako za dijete već ne koristite kao poreznu olakšicu ili 900 kn ako koristite poreznu olakšicu za uzdržavanog člana). Ukoliko planirate nekoga zaposliti u obrtu, neka bude najmanje mjesec dana prijavljen na Zavodu za zapošljavanje, jer si u tom slučaju njegovu plaću možete knjižiti u dvostruki trošak godinu dana (trenutno važeći propisi). Znači onoliko koliko isplatite plaće (u bruto II iznosu) toliko vam ostaje neoporezive gotovine. U to ne ulaze nagrade (npr. božićnica, uskrsnica, regres) jer su neoporezive do iznosa od ukupno 2.500 kn/godišnje za sve.

Država daje određene poticaje, ali budući da se tu situacija stalno mijenja, treba stalno provjeravati što je aktualno. Nemojte se obeshrabriti da je poticaje nemoguće dobiti. Uvjeti su realni i ukoliko ih zadovoljavate velika je vjerojatnost da dobijete poticaj.

 
  OBRT: j.d.o.o. d.o.o.
Temeljni kapital: Nema 10 kn 20.000 kn
Troškovi osnivanja: cca 1.000,00 kn cca 1.000 kn cca 6.000,00 kn
Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: max 15 dana max 10 dana max 10 dana
Mjesto registracije: Nadležni ured državne uprave u Županiji ili Gradu javni bilježnik odvjetnik i/ili javni bilježnik
Knjigovodstvo: Jednostavno knjigovodstvo Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu
Članstvo u Komori: Hrvatska obrtnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatska gospodarska komora
Djelatnosti: Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme za vezane obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu
Porezne stope: Progresivna 12%, 25%, 45% (ovisno o visini dohotka) 20% 20%
Zaposleni: Nema ograničenja Nema ograničenja Nema ograničenja
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost: Naplaćeni račun Izdani račun Izdani račun
Minimalni osobni dohodak i doprinosi Minimalni doprinosi iznose cca 1900 kn/mj., (prema trenutnoj osnovici od cca 5.125 kn/mj. za SSS).
Ukoliko je vlasnik obrta zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja paušalnih doprinosa u obrtu, nego se isti plaćaju na kraju godine, ali samo na ostvareni dohodak.
Minimalna bruto I plaća je trenutno 3.017,61 kn, a moguća je prijava i na nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznosi bruto I, odnosno bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr.
Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.
Minimalna bruto I plaća je trenutno 3.017,61 kn, a moguća je prijava i nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznosi bruto I, odnosno bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr.
Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.
Više u istoj kategoriji: Kako registrirati d.o.o. »

Comments

Preregistrirajte se u j.d.o.o. i zaposlite u njemu. Primatelj stipendije ne može biti vlasnik obrta jer gubi učenička prava.

Quoting

Imamo 2 obrta u obitelji pa me zanima sto je isplativije da jedan clan bude vlasnik oba obrta ili da svaki obrt ima svoga vlasnika. Da li osoba koja je vlasnik mora placati doprinose za sebe u oba obrta? Da li ce u fiskalizaciji biti isplativo biti negdje prijavljen a imati obrt. Da li vlasnik-korisnik stipendije mora stipendiju poreznoj prijaviti kao dohodak?


-4 Doprinosi u obrtuWebmaster 11-01-2013 15:07 #3

Citat

Imamo 2 obrta u obitelji pa me zanima sto je isplativije da jedan clan bude vlasnik oba obrta ili da svaki obrt ima svoga vlasnika. Da li osoba koja je vlasnik mora placati doprinose za sebe u oba obrta? Da li ce u fiskalizaciji biti isplativo biti negdje prijavljen a imati obrt. Da li vlasnik-korisnik stipendije mora stipendiju poreznoj prijaviti kao dohodak?

-10 djuro 03-01-2013 12:55 #2

Citat

Poštovani,

zaposlen sam u firmi i planiram otvoriti obrt. Zanima me na 500 000 kn prihoda godišnje i 250 000 kn rashoda godišnje koliko moram platiti poreza na dohodak i PDV?

Hvala na odgovoru

-20 Željko 16-07-2012 14:44 #1

Citat

Dodaj komentar/ Postavi upit

Svi odgovori su osobni stav autora, te su informativne prirode. Za obvezujući odgovor kontaktirajte nadležno državno tijelo.


Sigurnosni kod Obnovi

Follow us on Twitter

Pitajte

Email
Predmet
Telefon
Upit
Unesite znakove:jaisngzk
 
 Pošalji kopiju na svoj email
   
 

Predbilježba na newsletter